Veza između Donalda Trumpa, Amerike, Republikanske stranke iz 1921. godine, te pojave nacizma u Europi

Piše: Mesud Čevra Veza između Donalda Trumpa, Amerike, Republikanske stranke iz 1921. godine, te pojave nacizma u Europi, može se sagledati kroz nekoliko ključnih političkih i društvenih faktora koji su se razvijali u 20. stoljeću. Godine 1921. Republikanska stranka je preuzela vlast u Sjedinjenim Američkim Državama nakon što je predsjednik Woodrow Wilson završio svoj mandat. […]

Piše: Mesud Čevra

Veza između Donalda Trumpa, Amerike, Republikanske stranke iz 1921. godine, te pojave nacizma u Europi, može se sagledati kroz nekoliko ključnih političkih i društvenih faktora koji su se razvijali u 20. stoljeću. Godine 1921. Republikanska stranka je preuzela vlast u Sjedinjenim Američkim Državama nakon što je predsjednik Woodrow Wilson završio svoj mandat. Wilson, koji je bio predsjednik od 1913. do 1921. godine, bio je iz Partije demokrata i prepoznat je po svojim progresivnim stavovima i angažmanu u stvaranju Lige naroda nakon Prvog svjetskog rata.

Međutim, Wilsonova administracija se suočila s velikim problemima u poslijeratnom periodu, uključujući ekonomske poteškoće, inflaciju i nezadovoljstvo velikog dijela američke javnosti, što je u konačnici doprinelo pobjedi republikanca Warrena G. Hardinga na predsjedničkim izborima 1920. godine.

Nakon preuzimanja vlasti od strane republikanaca, američka politika se okrenula ka konzervativnijem pristupu, s naglaskom na izolacionizam, smanjenje poreza i povratak “normalnosti” nakon Prvog svjetskog rata. Harding, Coolidge i Hoover, svi predsjednici tog razdoblja, favorizirali su slobodno tržište i manje intervencije vlade u ekonomiju, što je dovelo do perioda velikog ekonomsko rasta, ali i kasnijih problema koji su kulminirali Velikom depresijom.

U Europi, u isto vrijeme, razdoblje nakon Prvog svjetskog rata bilo je obilježeno političkom nestabilnošću, ekonomskom krizom i velikim društvenim promjenama, što je stvorilo plodno tlo za ekstremne političke ideologije, uključujući nacizam. Nacistička stranka pod vodstvom Adolfa Hitlera stekla je sve veću popularnost u Njemačkoj, koja je bila pogođena ekonomskom depresijom i težim uvjetima postratnog društva. Iako politički kontekst u Sjedinjenim Američkim Državama u 1920-ima i Europi nije direktno povezan, postoji nekoliko zajedničkih faktora: ekonomske poteškoće, strah od radikalnih promjena, populističke stranke koje su obećavale “povratak na veličinu” i nacionalnu obnovu.

U Americi, iako nije bilo nacističkih tendencija, politički establišment bio je u velikoj mjeri usmjeren na borbu protiv socijalizma i komunističkih ideja koje su se širile nakon Oktobarske revolucije. Trump, iako djeluje u potpuno različitom vremenskom kontekstu, dijeli slične populističke pristupe i retoriku s nekim aspektima iz prošlih političkih razdoblja, uključujući i 1920-e. Njegova politika “America First” i pozivanje na američku iznimnost mogu se smatrati modernom verzijom ideja koje su se pojavile u ranim 20. stoljećima. Također, Trump je koristio retoriku koja se povezuje s antiestablišmentskim osjećajem, nacionalizmom i autoritarnim tonovima, što ima sličnosti s nekim idejama koje su bile prisutne u Europi u vrijeme uspona nacizma.

Zaključno, iako ne postoji izravna, konkretna politička veza između Republike iz 1921. i pojave nacizma u Europi, postoji šira veza kroz političke i ekonomske sile koje su oblikovale svjetsku povijest tog razdoblja. Sličnosti u političkim retorikama i stavovima prema nacionalizmu, autoritarizmu i ekonomskim krizama mogu se povući kroz određene paralele u kasnijim desetljećima, uključujući eru Trumpa.