Lobiranje entiteta – teško krivično djelo…Kako je Dodik od lobiranja napravio privatni biznis?!?

Piše: Mesud Čevra Bosna i Hercegovina, po svom Ustavu, nije država sastavljena od država, nego od entiteta koji imaju samo one nadležnosti koje im pripadaju zakonom i Ustavom BiH. Među tim nadležnostima nigdje se ne nalazi pravo da entiteti vode vanjsku politiku, potpisuju ugovore sa stranim subjektima ili troše budžetski novac za lobiranje u inostranstvu. […]

Piše: Mesud Čevra

Bosna i Hercegovina, po svom Ustavu, nije država sastavljena od država, nego od entiteta koji imaju samo one nadležnosti koje im pripadaju zakonom i Ustavom BiH. Među tim nadležnostima nigdje se ne nalazi pravo da entiteti vode vanjsku politiku, potpisuju ugovore sa stranim subjektima ili troše budžetski novac za lobiranje u inostranstvu. Upravo zbog toga, sve takve radnje predstavljaju grubo kršenje ustavnog poretka i mogu biti okvalifikovane kao teško krivično djelo zloupotrebe službenog položaja.

Ustav Bosne i Hercegovine u članu III jasno propisuje da su vanjska politika i međunarodni odnosi isključiva nadležnost države BiH. Entiteti, prema istom članu, „moraju se suzdržavati od svake radnje koja bi ometala institucije Bosne i Hercegovine u izvršavanju njihovih nadležnosti“. Kada, dakle, vlast jednog entiteta – u ovom slučaju vlast Republike Srpske – plaća strane lobističke firme u Sjedinjenim Američkim Državama da predstavljaju njen „interes“, to nije samo političko pitanje. To je pravno pitanje s elementima krivične odgovornosti.

Po Krivičnom zakoniku Republike Srpske, član 315, zloupotreba službenog položaja postoji kada službeno lice iskoristi svoj položaj da sebi ili drugome pribavi korist, ili drugome nanese štetu. U ovom slučaju, ako je novac građana RS trošen na međunarodno lobiranje koje nije u zakonskim nadležnostima entiteta, šteta budžetu i građanima je očigledna. Takvo ponašanje može se tretirati i kao nenamjensko trošenje budžetskih sredstava (član 353 KZ RS), za koje je predviđena kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina. Kako je Dodik od lobiranja napravio privatni biznis Milorad Dodik je od lobiranja napravio privatni paralelni sistem međunarodnih odnosa, gdje se javni novac preusmjerava u privatne i partijske interese.

Pod izgovorom „zaštite entitetskih prava“, milioni maraka iz budžeta Republike Srpske završavaju na računima lobističkih firmi u Washingtonu, koje ne zastupaju narod, već – Dodika lično. U tim ugovorima nema institucionalnog nadzora, nema izvještaja, nema parlamentarne kontrole. Sve se odvija u sivoj zoni politike i finansija, kao da se radi o privatnoj kompaniji, a ne o javnom entitetu. Ti ugovori sa američkim firmama, registriranim prema FARA zakonu (Foreign Agents Registration Act), pokazuju da je cilj lobiranja bio isključivo Dodikova politička zaštita – ne zaštita Republike Srpske. To nije lobiranje za interese građana, već kupovina utjecaja za ličnu sigurnost i politički opstanak.

U mnogim slučajevima, lobisti su javno priznali da zastupaju „entitet RS i njegovog predsjednika“. To je suštinski dokaz da se javna sredstva koriste za privatni politički marketing, a ne za javnu funkciju. Takvo ponašanje je klasična zloupotreba službenog položaja, jer se sredstva poreskih obveznika koriste radi lične koristi jednog čovjeka i njegove stranke. Time je Dodik od entitetske funkcije stvorio privatni biznis model, u kojem se javne institucije pretvaraju u servis političke samoodbrane. U svakoj uređenoj državi, takva praksa bila bi predmet istrage tužilaštva, jer se ne radi samo o političkom moralnom padu, već o pravnoj odgovornosti za prekoračenje ovlasti i nenamjensko trošenje javnih sredstava.

Svaka marka potrošena za lobiranje u ime entiteta, mimo državne nadležnosti, zapravo je dokaz sistemske korupcije. Lobiranje entiteta nije ni patriotizam, ni politika – to je biznis plan Dodikovog režima. I dok građani RS žive na rubu siromaštva, milioni odlaze na račune lobističkih firmi koje se hvale da „održavaju Dodika na vezi sa svijetom“.

To je suština cijele priče: javna funkcija kao lični projekat, a entitet kao privatna kasica. Zato ova tema nije samo politička, već krivična. Svako ko je odobrio, potpisao ili omogućio trošenje novca na međunarodno lobiranje u ime entiteta, mora odgovarati po zakonu. Jer, lobiranje entiteta nije samo pogrešno — to je teško krivično djelo.