NEW YORK TIMES ALARMANTNO: Milorad Dodik, ogorčeni srpski nacionalist, pokušava je rastrgati multietničko tkivo bosanske države
Kada je bh. agencija za lijekove u septembru pregledala kisik koji se prodavao bolnicama za liječenje oboljelih od COVID-19 u dijelu zemlje pod srpskom kontrolom, došla je do šokantnog otkrića: kisik je bio namijenjen samo za upotrebu u industrijskim strojevima, a ne na ljudska bića. Ali umjesto da pokuša ispraviti situaciju, Milorad Dodik, ogorčeni srpski […]
Kada je bh. agencija za lijekove u septembru pregledala kisik koji se prodavao bolnicama za liječenje oboljelih od COVID-19 u dijelu zemlje pod srpskom kontrolom, došla je do šokantnog otkrića: kisik je bio namijenjen samo za upotrebu u industrijskim strojevima, a ne na ljudska bića.
Ali umjesto da pokuša ispraviti situaciju, Milorad Dodik, ogorčeni srpski nacionalist, umjesto toga pokušao je rastrgati multietničko tkivo bosanske države, krhku uniju koju je 1995. stvorila američka diplomatija iz olupine rata, piše novinar Andrew Giggins u New York Timesu.
Prvo, Dodik je najavio da stvara vlastitu agenciju za lijekove i povlači entitet, koji pokriva otprilike polovinu teritorija BiH, iz nadzora inspektora centralne vlasti.
Od tada je prijetio povlačenjem iz multietničkih oružanih snaga BiH i formiranjem vlastite, isključivo srpske vojske. On također želi izaći iz državne porezne agencije, njene obavještajne službe i pravosuđa, obećavajući da će ubrzati ono što on naziva “mirnim raspadom” bosanske države nastale mirovnim sporazumom sklopljenim 1995. u Daytonu, Ohio.
Optužbe za korupciju
Bosanskohercegovački istražitelji su pratili isporuke kisika do firme koju kontrolira jedan od bliskih političkih saveznika Milorada Dodika. Neki strani diplomati i suparnički političari vide njegove secesionističke prijetnje prvenstveno kao sredstvo za odvraćanje od optužbi za korupciju. Ali u regiji gdje je sjena rata posvuda, mnogi Bosanci strahuju da je mir u zemlji ugrožen.
“Neće biti mirno”, upozorio je Šefik Džaferović, jedan od tri člana Predsjedništva, od kojih je svaki izabran da predstavlja određenu etničku grupu. Sastavljena od različitih naroda i vjera, BiH je dugo bila žarište za veće požare.
Upravo je u Sarajevu, glavnom gradu BiH, tinejdžerski srpski nacionalist započeo Prvi svjetski rat ubistvom austrijskog prestolonasljednika u junu 1914. Tu su naizgled poremećene izjave psihijatra Radovana Karadžića najavljivale trogodišnje krvoproliće 90-ih. Ti balkanski ratovi su ostavili oko 140.000 mrtvih ljudi, uvukli ratne avione i vojnike NATO-a i stvorili jaz između Rusije i Zapada koji je ostao i danas.
Sada Sjedinjene Države i Evropska unija, kojoj se Bosna teži pridružiti, očajnički žele spriječiti da nova kriza eskalira u sukob ili da stvori vrstu političke nestabilnosti koju bi Rusija mogla iskoristiti. Rusija, koja želi spriječiti ulazak BiH u blok ili NATO, već je na strani Dodika.
Trvenja u Bosni su ukorijenjena u Daytonskom mirovnom sporazumu iz 1995, u čijem su potpisivanju posredovale Sjedinjene Države. Sporazum je zaustavio borbe, ali je stvorio razrađen i vrlo nefunkcionalan politički sistem, sa slabom centralnom vlašću u kojoj etničke grupe dijele vlast. Trio izabranih članova Predsjedništva su Dodik koji predstavlja Srbe, Džaferović koji predstavlja Bošnjake, i Željko Komšić, etnički Hrvat.
‘Egzistencijalna prijetnja’
Dodik više od decenije diže buku o srpskoj secesiji, ali nikada prije nije izazvao ovakvu krizu. U izvještaju iz oktobra visoki predstavnik u BiH Christiana Schmidta iz Njemačke, situacija je opisana kao “najveća egzistencijalna prijetnja” opstanku zemlje od ranih 1990-ih.
Schmidt je u nedavnom intervjuu umanjio rizik od povratka krvoprolića i rekao da očekuje da će Dodik odustati od svoje prijetnje formiranjem zasebne vojske etničkih Srba.
Brojni Bosanci, međutim, opet su u strahu.
Komentari