(DE)POLITIZACIJA PRAVOSUĐA: Kajmaković, Kajganić, Šehović ili Janjić- Ko će na čelo Tužilaštva Bosne i Hercegovine

Faktor je nakon raspisivanja konkursa razgovarao sa više potencijalnih kandidata za ovu funkciju i tada nam je u neformalnom dijelu razgovora uglavnom rečeno da nakon smjene Gordane Tadić i nije baš prevelika zainteresiranost za ovu poziciju. Jedan od naših sagovornika najbolje je to ilustrirao rečenicom kako “niko neće u belaj”. Dvije sedmice kasnije, ta tvrdnja našeg sagovornika […]

Faktor je nakon raspisivanja konkursa razgovarao sa više potencijalnih kandidata za ovu funkciju i tada nam je u neformalnom dijelu razgovora uglavnom rečeno da nakon smjene Gordane Tadić i nije baš prevelika zainteresiranost za ovu poziciju. Jedan od naših sagovornika najbolje je to ilustrirao rečenicom kako “niko neće u belaj”.

Dvije sedmice kasnije, ta tvrdnja našeg sagovornika ispostavila se tačnom. Naime, prema pisanju medija u našoj zemlji, na konkurs za glavnog tužioca prijavile su se tek četiri osobe. Ilustracije radi, na konkurs na kojem je izabrana smijenjena tužiteljica Tadić bilo je prijavljeno 13 kandidata.

Prema nezvaničnim informacijama na ovu poziciju prijavili su se trenutni vršilac dužnosti glavnog tužioca Milanko Kajganić, zamjenica glavnog tužioca i šefica Odjela za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju u Tužilaštvu BiH Diana Kajmaković, državni tužilac Miroslav Janjić, te jedina osoba koja ne dolazi iz tužilačkih već iz policijskih redova Nermin Šehović, šef detašmana FUP-a u Zenici.

Tužilac Miroslav Janjić za poziciju glavnog tužioca prijavljivao se i na prošlom konkursu.

On je rođen u Sarajevu 1981. godine. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu 2005. godine. Državni ispit je položio 2007. godine. Osnovno policijsko obrazovanje za stjecanje čina mlađeg policijskog inspektora stekao je 2007. godine. Pravosudni ispit je položio 2008. godine.

Do sada je radio kao pripravnik u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, potom kao inspektor za suzbijanje krivičnih djela opšteg kriminaliteta u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske, bio je rukovodilac Grupe za upravno-pravne poslove u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske, zatim je radio stručni saradnik u Posebnom odjelu za ratne zločine u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, a potom je imenovan za tužioca u Odjeljenju za privredni kriminalitet u Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu. Za tužioca u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine imenovan je odlukom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine u novembru 2013. godine.

Javnosti je najpoznatiji po tome što je bio postupajući tužilac u predmetu koji se pred Sudom Bosne i Hercegovine vodio protiv komandanta odbrane Srebrenice Nasera Orića, koji je po tužioca završio neslavno – oslobađajućom presudom. Zbog neprimjerenog koemntarisanja presude u javnosti, ali i zbog kašnjenja izjavljivanja žalbe u predmetu Gibraltar, koji je također zavšio oslobađajućom presudom disciplinski je sankcioniran od VSTV-a.

Tužiteljica Diana Kajmaković važi za jednu od najiskusnijih tužiteljica u Tužilaštvu BiH, zbog čega je bila i favorit predsjednika VSTV-a Halila Lagumdžije prilikom imenovanja vršioca dužnosti glavnog tužioca nakon smjene Gordane Tadić. Ipak, odlukom VSTV-a, umjesto nje je izabran manje iskusni Kajganić.

Rođena je 1966. godine u Sarajevu gdje je diplomirala na Pravnom fakultetu. Pravosudnu karijeru je počela 1991. godine, radeći kao pripravnica u Općinskom sudu II u Sarajevu, a nastavila u Višem javnom tužilaštvu. Od 1993. do 1995. bila je stručna saradnica u Općinskom tužilaštvu II u Sarajevu, a nakon toga i zamjenica općinskog tužioca.

Za tužiteljicu Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu imenovana je 2003. godine, a od 2008. tužilački posao obavlja u Državnom tužilaštvu. Iza nje je mnogo godina rada na teškim predmetima. Najpoznatiji slučaj koji je uspješno dovela do kraja je onaj protiv Zijada Turkovića i njegove grupe koja je pravosnažno osuđena na 95 godina robije. Prije 17 godina bila je tužilac u predmetu koji se vodio protiv otmičara tada šestogodišnjeg Maka Varešanovića, sina bivšeg sportskog direktora FK Sarajevo Mirze. Šestorica optuženih za otmicu osuđena su na ukupnu kaznu od 27 godina zatvora.

Njen manje iskusni kolega Milanko Kajganić, koji je i pored toga što je u Tužilaštvo BiH stigao sa iskustvom policijskog i tužilačkog istražitelja, a potom i imenovan za vršioca dužnosti glavnog tužioca rođen je u Doboju 16.11.1975. godine. Od 1994. godine do kraja 2006. godine je radio u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske na raznim poslovima. Od januara 2007. godine do marta 2014. godine je bio zaposlen u Specijalnom tužilaštvu u Banjoj Luci, a odlukom VSTV-a je u martu 2014. godine imenovan na poziciju tužioca u Tužilaštvu BiH.

Kajganić je za vršioca dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva BiH imenovan 20. oktobra prošle godine.

Još manje tužilačkog iskustva od Kajganića ima jedino četvrti prijavljeni kandidat Nermin Šehović. On je rođen 1977. godine u Sarajevu. Kao najbolji učenik XXIII klase – generacije završio četverogodišnje obrazovanje u Centru za obrazovanje kadrova unutrašnjih poslova MUP-a RBiH, nakon čega je 2001. godine diplomirao ma Pravnom fakultetu u Sarajevu, a potom na istom fakultetu 2009. godine magistrirao, a 2020. godine odbranio i doktorsku disertaciju na temu “Vještačenje u parnici”.

2001. godine, položio je pravosudni ispit pred Komisijom za polaganje pravosudnog ispita Ministarstva pravde BiH, a potom i advokatski ispit pred Komisijom za polaganje advokatskog ispita Advokatske komore F BiH.

Javnosti je poznat kao autor izvještaja ad hoc tijela Komisije za sigurnost Skupštine Kantona Sarajevo o postupanju policijskih službenika u predmetu “Dženan Memić”.

Prema Zakonu o VSTV-u, glavni tužilac i zamjenici glavnog tužioca Tužilaštva BiH moraju imati najmanje osam godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili drugo relevantno pravno iskustvo, nakon položenog pravosudnog ispita, kao i dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti bitne za rad tog tužilaštva.

Glavni tužilac i zamjenici glavnog tužioca imenuju se na mandat od šest godina i mogu biti ponovo imenovani, s tim što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu razriješeni dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.