ANALIZA / OMER ČEVRA: Vjeruju li Bakir i Željko stranačkim botovima?
Piše: OMER ČEVRA „Internet-ratnici“ ili u žargonu botovi postali su vrlo ozbiljan društveni, politički i sigurnosni problem bosanskohercegovačkog društva. Prema strogo službenoj definiciji, internetski bot, robot ili jednostavno bot je zapravo softverska aplikacija koja pokreće automatizirane zadatke putem interneta, kao što su, naprimjer, istraživanja javnog mnijenja. Radnički bunt U našoj zemlji, međutim, riječ bot poprimila […]
Piše: OMER ČEVRA
„Internet-ratnici“ ili u žargonu botovi postali su vrlo ozbiljan društveni, politički i sigurnosni problem bosanskohercegovačkog društva. Prema strogo službenoj definiciji, internetski bot, robot ili jednostavno bot je zapravo softverska aplikacija koja pokreće automatizirane zadatke putem interneta, kao što su, naprimjer, istraživanja javnog mnijenja.
U našoj zemlji, međutim, riječ bot poprimila je potpuno drugu, “ljudsku” dimenziju pa se tako veže za pripadnika neke političke stranke, koji za određenu naknadu aktivno učestvuje u „ratovima“ na društvenim mrežama, repetitivno objavljujući komentare i medijski sadržaj. Iako bi aktivnosti botova prevashodno trebale biti usmjerene i fokusirane na promociju pozitivnih ideja, u proteklih deset godina lažni stranački Facebook profili, koji se u BiH broje u desetinama hiljada, postali su značajan alat za plasiranje lažnih vijesti, obračunavanje, etiketiranje, mržnju, vrijeđanje i omalovažavanje pojedinaca.
Ako se prisjetimo februara 2014. godine i velikog radničkog bunta, prva i glavna meta internet-botova bio je predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić. Tada je uplašena vladajuća koalicija, sa SDA na čelu, u pokušaju da uguši najmasovnije postratne antikorupcijske proteste, putem hiljada botova po društvenim mrežama nastojala podmetnuti laž da iza demonstracija stoji direktno Radončić, kojem su masovno lijepili etikete “izdajnika” ili nekoga ko, navodno, “radi na destabilizaciji BiH”.
Primjeri lažnih profila i gadosti kojima botovi truju javni prostor i šire mržnjuCilj te propagandne izmišljotine, strateški plasirane u prostor društvenih mreža, bio je da stvori konfuziju i nesigurnost kod demonstranata. Taj napad, može se reći, bio je početak šizofrene matrice ili mantre “izdajnika i patriota”, koja će, kroz narednih deset godina, doživjeti značajnu ekspanziju. Danas je ona proširena i primijenjena na druge ličnosti, kao, naprimjer, na Elmedina Konakovića, Aljošu Čamparu, Nermina Nikšića, Predraga Kojovića, ali i mnoge novinare koji su se usudili javno ukazati na loše društvene pojave u BiH i sistemsku korupciju, kojoj je u proteklih 30 godina kumovala SDA.
S ciljem izazivanja emotivne reakcije kod onih koji čitaju njihov sadržaj, botovi se najčešće kriju iza izmišljenih imena i obično koriste profilne fotografije na kojima su istaknuti nacionalni, vjerski, državni ili vojni simboli. Izigravajući moralne vertikale i uvjereni da im takav prevarantski pristup omogućuje certifikat „patriota“, oni se trude da sve političke protivnike i neposlušnike, koje je vrh stranke kao takve etiketirao, svojim grotesknim objavama klasificiraju kao četnike, izdajnike, plaćenike, alkoholičare, Fikretovce, UZP-ovce…
Detaljnom analizom komentara na Facebook stranicma tri popularna internetska portala u Sarajevu, koji su ujedno i među deset najčitanijih u BiH, dođe se do nevjerovatne spoznaje.
Na reakciju Irme Baralije iz Naše stranke, koja je odgovorila na prozivke Bakira Izetbegovića da je izdala Mostar, od skoro hiljadu plasiranih komentara, čak je 70 posto postavljeno s lažnih Facebook profila, što je dokaz da su stranački botovi skoro u potpunosti preuzeli javni prostor na društvenim mrežama.
Lažni profili se jednostavno mogu utvrditi uvidom u fotografije i sadržaj na “zidu” pojedinačnog profila. Naime, lažni profili imaju samo jednu ili dvije fotografije u galeriji, dok na “zidu” profila prednjače hvalospjevi ili osude na račun određenih političkih partija ili ličnosti.
Primjeri lažnih profila i gadosti kojima botovi truju javni prostor i šire mržnjuPosljednja velika akcija ovih internet-jurišnika, u kojoj su u potpunosti prednjačili botovi SDA i Demokratske fronte, desila se nakon izbora HDZ-ovog kandidata za gradonačelnika Mostara. Izljev i količina mržnje, prijetnji i linča prema vijećnicama Naše stranke Irmi Baraliji i Boški Čavar, koje su u desetinama hiljada komentara optužene za izdaju i prodaju Mostara, pokazatelji su ozbiljne, ali i opasne organizacije.
Kada se pogledaju izjave Bakira Izetbegovića i Željka Komšića, koji u javnom prostoru djeluju, u velikoj mjeri, sinhronizirano s ovim botovskim aktivnostima, postavlja se pitanje jesu li lideri stranaka zapravo počeli vjerovati u laži, zamjene teza i podvale koje njihovi botovi plasiraju po društvenim mrežama? Posebno što i oni povremeno nemilosrdno i bez argumenata napadaju političke oponente, trujući tako javni prostor i računajući na opću društvenu amneziju.
Iako se deklarativno zalažu za građanske slobode i zaštitu države i njenih interesa, upitno je jesu li svjesni da takvim djelovanjem rade upravo na njenoj destrukciji.
Mulahusić: Kreira monstruozne montažeMožda je najbrutalniji primjer botovanja Jasmin Mulahusić, čovjek koji, prema dostupnim informacijama, živi u Luksemburgu, a dovodi se u vezu s terorističkim organizacijama iz Alžira, švercom oružja za teroriste te El-Kaidom.
On, dakle, živi izvan BiH i jedan je od glavnih likova koji kreiraju monstruozne fotomontaže i videa kojima se diskreditiraju novinari i svi političari koji ne odgovaraju interesima vrhuške SDA…
Komentari