U inicijativi o obilježavanju dana sjećanja na žrtve fašizma, nacizma i komunizma Lovrinović se pozvao na Deklaraciju Evropskog parlamenta iz 2008. i Rezoluciju Evropskog parlamenta iz 2009. godine.
– Također, Rezolucijom Evropskog parlamenta iz 2019. godine o važnosti evropskog sjećanja za budućnost Evrope ponovo je snažno naglašena potreba sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima. Rezolucijom Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope 2006. godine naznačena je potreba međunarodne osude zločina totalitarnih i komunističkih režima i ona nas kao članicu Vijeća Evrope obavezuje na njeno poštivanje – dio je obrazloženja.
Lovrinović, kako je sam kazao, nekoliko puta ovo pokušava staviti na dnevni red. Priča je bila aktuelna i u prošlom sazivu Parlamentarnke skupštine BiH.
Adil Osmanović, predsjednik Kluba zastupnika SDA, kazao je da oko ovog pitanja ne postoji konsenzus unutar Bosne i Hercegovine šta se i kako dešavalo u tom periodu.
Istakao je da ne bježe da se ovo riješi na adekvatan način, ali da je nepohodno napraviti analize.
– Nisam siguran da je ideja potpuno čista od kolege Lovrinovića – dodao je Osmanović.
Pojasnio je i da nije problem da se osude fašizam i nacizam, a kada je u pitanju komunizam, “bilo je različitih procesa”.
– Treba se pokušati izdići iznad svega i vidjeti ko su ljudi koji su osuđeni zbog verbalnog delikta, a ko je osuđen što se i tada zalagao za fašističke ideje – rekao je Osmanović.
U Lovrinovićevoj inicijativi, o kojoj su zastupici ovaj put odbili raspravljati, navedeni su zaključci kojima se, između ostalog, odaje počast žrtvama i potiču vlasti u BiH da omoguće i pomognu u identificiranju i obilježavanju mjesta stradanja i utvrđivanja imena žrtava, te se zadužuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine da čim prije donese odluku o načinu obilježavanja ovog dana.
U inicijativi je naveden i zaključak da je Vijeće ministara BiH dužno u roku od godinu donijeti zakonske propise kojim se zabranjuju manifestacije, skupine i udruženja koje veličaju totalitarne ideologije i zabranjuje upotreba simbola totalitarnih režima (nacizma, fašizma i komunizma) u javnom prostoru i u komercijalne svrhe.
Inicijativa se u decembru prošle godine našla na dnevnom redu, ali je nakon žustre rasprave odbijena. Tada je i Nebojša Radmanović (SNSD), zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma, pozvao Parlament da glasa protiv.
– Nije dovoljno što peti put ponovo istu stvar predlažemo i dvije komisije kažu da ne treba to usvojiti. Pozivam vas da ne ulazimo dublje u rasprave jer ćemo se podijeliti još više. Ništa nije isto ili slično fašizmu, a to se pokušava staviti – rekao je tada Radmanović.
– Neke kolege kažu da je to revizija historije i izjednačavanje fašista i antifašista. Uopće to nema veze niti je bila to namjera niti je to Evropski parlament htio kada je donio odluku. Govorimo o žrtvama. A zaključci daju mogućnost da Vijeće ministara odredi kako ćemo obilježavati ovaj datum – napomenuo je tada Lovrinović.
Komentari