VELIKA ANALIZA “NAROD.BA”: Šta (ne) radi Ministarstvo za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo?
Vlada Kantona Sarajevo imenovana je 05.01.2020.godine. Prilikom imenovanja Vlade, Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KS podijeljeno je na dva ministarstva, pa je tako Vlada KS dobila dvije ministrice i obećanje da će u obrazovanju doći do korjenitih promjena, ako ništa, građani Kantona Sarajevo su očekivali da će se realizacija nastave u vrijeme pandemije dodatno […]
Vlada Kantona Sarajevo imenovana je 05.01.2020.godine. Prilikom imenovanja Vlade, Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KS podijeljeno je na dva ministarstva, pa je tako Vlada KS dobila dvije ministrice i obećanje da će u obrazovanju doći do korjenitih promjena, ako ništa, građani Kantona Sarajevo su očekivali da će se realizacija nastave u vrijeme pandemije dodatno poboljšati.
Iz ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS dvije su stvari pompezno najavljene kao ključne iz oblasti nauke, visokog obrazovanja i mladih za 2021. godinu i to: rekordan iznos za naučne projekte za 2021. godinu u iznosu od 3 miliona KM i novi Zakon o visokom obrazovanju KS.
“Ministarstvo za nauku, visoko obrazovanje i mlade izdvojilo je sredstva u iznosu od 500.000 KM za sufinansiranje naučnoistraživačkih/umjetničkoistraživačkih i istraživačkorazvojnih projekata u Kantonu Sarajevo” vijest je koja je 11.03.2021. godine objavljena na stranici Vlade Kantona Sarajevo, a tom prilikom prof. dr Melika Husić Mehmedović potpisala je 21 ugovor sa predstavnicima javnih i privatnih visokoškolskih i naučnih ustanova.
Potpisivanje ugovora
Nakon objave ove vijesti akademska zajednica u KS s pravom se zapitala zašto je novo ministarstvo izdvojilo 500.000 KM za sufinansiranje naučnih projekata, ako je najavljeno rekordnih 3 miliona. Ono što u saopćenju Vlade KS nije navedeno jeste da se radi o pozivu za naučne projekte raspisanom 12.06.2020. godine i o sredstvima koja je “izdvojila” bivša vlada KS. Interesantno je da Ministarstvo za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS nije postojalo u vrijeme raspisivanja ovog javnog poziva, a budući da je Ustavni sud 24.02.2021. godine donio presudu prema kojoj je formiranje ovog ministarstva neustavno, upitno je da li je ministrica Husić Mehmedović uopšte imala pravo potpisati ove ugovore. Zabrinjavajuće je da mlado ministarstvo već u prvim mjesecima rada svjesno nameće Vladi KS naslov obavijesti koji je neistinit, odnosno da ovo ministarstvo nije moglo izdvojiti ova sredstva jer nije postojalo i jer se radi o sredstvima iz 2020. godine. Nije nepoznato da se političari vole kititi tuđim perjem, ali u konkretnom slučaju, Vlada KS kao da potcjenjuje zdrav razum građana Kantona Sarajevo. Slobodno se može reći da je na ovom primjeru Vlad KS potvrdila davno zarađeni epitet “Facebook vlade”.
https://www.facebook.com/obrazovanjeks/posts/163966191951813
Bez namjere da se umanji važnost i posvećenost novog ministarstva i nove ministrice da se u svrhu nauke uloži euforično najavljenih rekordnih 3 miliona KM za naučne projekte, ulaganje u naučne projekte, dok u KS umire više od 20 ljudi dnevno, zahtjevalo je ozbiljnu procjenu opravdanosti. Podsjećamo da je Vlada KS iz 2020. godine za ovu namjenu izdvojila 5.401.162 KM , a u budžetu Kantona Sarajevo za 2019. godinu iznos na ovoj stavci budžeta iznosio je 2.809.000 KM . Mnogi projekti još iz 2019. godine nisu okončani i građani KS nisu vidjeli korisnost projekata, stoga je upitna opravdanost ulaganja u iznosu od 3 miliona KM u ovom trenutku.
Uzmemo li u obzir da je akademskom osoblju u KS, u okviru 40 satne radne sedmice, Standardima i normativima propisano da 20 sati podrazumijeva naučnoistraživački rad odnosno 50% radnog vremena, a samim tim i plaće, zaključujemo da građani Kantona Sarajevo plaćaju akademskom osoblju UNSA da se pola radnog vremena bave naučnoistraživačkim radom. Koliko to košta? Koji su rezultati ulaganja u nauku na ovaj način? Praktično, ovo bi značilo da jedan profesor UNSA u jednom danu pola dana predaje, pola dana se bavi naukom o trošku kantona kroz platu, poslije se bavi projektom iz 2019. Ili 2020. godine, pa tek onda se baci na posao projekta iz rekordnih 3 miliona, pod uvjetom da nije angažovan na nekom od privatnih univerziteta u BiH. Potrebno je da se svi zapitamo, kako to da mi nismo izumili vakcinu protiv Covid19 kad nam se akademsko osoblje toliko bavi naučnoistraživačkim radom, ili barem kako nismo osmislili čvrstu konstrukciju za DriveIn punkt za testiranje, kako se ne bi srušio pod prvim snijegom.
Srušen “DriveIN punkt” za testiranje
I poslednje veliko obećanje ekspertne vlade KS iz oblasti visokog obrazovanja jeste donošenje Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti. Akademska zajednica i studenti su na svojoj koži osjetili nefunkcionalnost trenutnog Zakona o visokom obrazovanju, pa se tako očekivalo obećano brzo, konačno i praktično zakonsko rješenje. Pogotovo jer trenutna situacija onemogućava studentima da rade praktične vježbe na fakultetima medicinske grupacije. Međutim, Ministarstvo za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS je formiralo komisiju od 25 članova za izradu zakona, te nakon što je izvršen pritisak akademske zajednice, ministarstvo je priznalo da su zaboravili predstavnika Pravnog fakulteta, pa je naknadno uvršten. Tako da danas komisiju čini 26 stručnjaka, a sve u cilju izrade novog teksta Zakona o visokom obrazovanju.
U navedenoj Komisiji nema predstavnika Kantonalne uprave za inspekcijske poslove koja je jedina nadležna za osiguranje provedbe Zakona o visokom obrazovanju, što je simptomatično uzmemo li u obzir da je Zakonom o inspekcijama propisano da inspekcija “ukazuje nadležnim organima na teškoće u primjeni zakona i drugih propisa u postupku ostvarivanja prava i obaveza subjekata nadzora kod tih organa, sa ciljem da se taj postupak, što je moguće više, olakša i pojednostavi za subjekta nadzora”. Zaključujemo da inspektori, kojima je posao da znaju teškoće ovog zakona i o njima izvještavaju i ukazuju, nisu dovoljno stručni za Komisiju.
Podsjetimo da je Skupština Kantona Sarajevo odmah nakon imenovanja Nenadićeve vlade vršila pritisak na resornog ministra da ranije utvrđen nacrt Zakona o visokom obrazovanju KS uputi Skupštini KS u daljnju procedure, uz obrazloženje da je nacrt Zakona spreman za donošenje (iako ga niko iz stručne jvnosti nije imao priliku pročitati), a već danas imamo situaciju da je angažovano 26 članova komisije koja će raditi na utvrđivanju teksta nacrta Zakona.
Zasigurno će biti teško zakazati sastanak ove komisije ako znamo da 16 članova rade kao profesori na našim univerzitetima, odnosno odrediti termin sastanka koji se neće poklopiti sa radnim vremenom, radom na naučnoistraživačkim projektima iz 2019, 2020, a uskoro i iz 2021. godine. Kao dodatna intriga jeste opravdanost angažmana “stranog eksperta”, gdina Joakima Hopbacha, koji se biti plaćen u iznosu od 14.000 KM, a u koju cijenu ne ulazi i cijena ekspertnog mišljenja koju će strani ekspert izraditi za našu komisiju. Zašto nam trebaju svi oni ako je “Nacrt Zakona o visokom obrazovanju već utvrđen i samo ga treba uputiti Skupštini KS”.
“Eksperti”
U poslednjih 75 dana iz “ministarstva mladih” nismo mali priliku čuti ništa o mladima, ali s obzirom da je do prvih 100 dana rada vlade ostalo još 25 dana, ne preostaje nam ništa drugo već da pričekamo. Znamo li da mladi najviše koriste društvene mreže, za očekivati je da će se neko iz ministarstva mladih obratiti i mladima, ili, kako je to već praksa, možda će ih obavjestiti o prošlogodišnjem rekordnom izdvojenom iznosu za projekte za mlade, jer od posebne budžetske stavke “Fond za mlade” iz Ekspozea premijera Forte još uvijek nema ništa. Ipak, na mladima svijet ostaje.
Komentari