Slavo Kukić: Stav Evropske komisije ohrabruje vlast BiH da i dalje ne radi ništa

Akademik Slavo Kukić, doktor socioloških nauka i profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, u izjavi za “Avaz” komentirao je izvještaj koji je na sjednici Vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta danas predstavio komesar za evropsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johanes Han (Johannes Hahn). – Na mišljenje Evropske komisije (EK) može se gledati iz dvije perspektive. […]

Foto: avaz.ba

Akademik Slavo Kukić, doktor socioloških nauka i profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, u izjavi za “Avaz” komentirao je izvještaj koji je na sjednici Vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta danas predstavio komesar za evropsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johanes Han (Johannes Hahn).

– Na mišljenje Evropske komisije (EK) može se gledati iz dvije perspektive. Jedna je, hajde recimo, uvjetno ohrabrujuća, jer se otvara prostor za bosanskohercegovačke vlasti, odnosno bosanskohercegovačku političku klasu da ipak učini napor više kako bi uhvatila posljednji voz i sutra se priključila Sjevernoj Makedoniji i Albaniji. 

Druga, negativa dimenzija čitave te priče jeste, prema mom sudu, u uvjerenju da takav stav EK zapravo ohrabruje bh. političku klasu, kojoj i nije do euroatlantskog priključivanja i koja bi vrlo rado zadržala postojeći status quo radi svoje vlastite budućnosti. Ohrabruje ih na način da će poslije ovoga sigurno biti komentari: ne moraš raditi ništa, oni će te i tako i tako primiti, ne primaju te zbog tebe, nego svojih geopolitičkih interesa – smatra prof. Kukić.

Mišljenja je i da u cijeloj ovoj priči, kako kaže, ruke ne može prati ni Evropska komisija.

– Iz prostog razloga što postupa neprincipijelno, otvara vrata iako nisu ispunjeni temeljni uvjeti i zadaci koje je ona postavila pred Bosnu i Hercegovinu i njene vlasti. Otvara vrata opet iz svojih geopolitičkih interesa. Ali, ako je već to učinila, onda je mogla ići i korak dalje, o čemu ja govorim posljednjih godina, te je mogla primijeniti iste kriterije i na BiH i Srbiju, koje je primijenila i početkom 2000. godina na Rumuniju i Bugarsku, koje je pod svaku cijenu htjela vidjeti u društvu evropskih naroda. Ako to hoće i s Bosnom i Hercegovinom i Srbijom, kako bi onemogućila geopolitički prodor Rusije na ovaj prostor, onda je bilo puno korektnije, a i efikasnije da je stisnula oči i otvorila vrata i nama, a eventualno ostavila priliku za europeiziranje naših zemalja nakon njihovog integriranja u društvo evropskih naroda – zaključuje akademik Kukić.