S grbače građana za pet godina plaćeno 16,5 miliona maraka
Bosna i Hercegovina je u periodu od 2014. do 2018. godine platila 16,5 miliona maraka penala, odnosno naknade, za odobrena, a neangažirana kreditna sredstva! I dok međunarodni kreditori zadovoljno trljaju ruke, jer skoro da nema godine kada naša zemlja nije platila milionske iznose takozvanih penala, građani BiH grcaju u siromaštvu. Pola miliona ljudi je nezaposleno, […]
Bosna i Hercegovina je u periodu od 2014. do 2018. godine platila 16,5 miliona maraka penala, odnosno naknade, za odobrena, a neangažirana kreditna sredstva!
I dok međunarodni kreditori zadovoljno trljaju ruke, jer skoro da nema godine kada naša zemlja nije platila milionske iznose takozvanih penala, građani BiH grcaju u siromaštvu. Pola miliona ljudi je nezaposleno, penzije su minimalne, radnici su na minimalcu… i tako unedogled.
Kase kreditora
Sigurno da je ovih 16,5 miliona maraka koji su otišli u kase kreditora moglo biti iskorišteno za gradnju dječijih vrtića, škola, igrališta, staračkih domova.
Samo za prošlu godinu BiH mora platiti 6,3 miliona maraka jer nisu povučeni krediti za projekt Koridora 5C, vjetroelektrane, hidroelektrane, projekte podrške zapošljavanju, za “Željeznice RS”, modernizaciju puteva u FBiH.
Najveći iznos neangažiranih kredita BiH ima kod Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), i to 750,9 miliona KM, kojem je platila 670.904 KM kamata. Značajni iznosi plaćeni su i Svjetskoj banci, i to 1,2 miliona, i Njemačkoj razvojnoj banci (KfW) 945.825 KM.
Na kraju 2017. godine bilo je ukupno 2,63 milijarde KM neangažiranih kredita. Prema podacima Ministarstva finansija i trezora BiH, te godine najviše penala BiH je platila Evropskoj banci za obnovu razvoj, Njemačkoj razvojnoj banci, MMF-u te nekolicini drugih kreditora.
Profesor doktor Željko Šain smatra da statistički podaci, koji su objavljeni od 2014. godine naovamo u vezi s neiskorištenim sredstvima koja su odobrena BiH, pokazuju da je to zabrinjavajući iznos koji govori o sistemskom deformitetu unutar operacionalizacije naših ekonomskih i poslovnih politika.
– To je dokaz da jednostavno u našoj ekonomskoj politici na nivou države, koja inače i ne postoji za cijelu državu, nego nažalost za entitete, niti je komplementarna, niti usaglašavana, niti jednostavno postoji profesionalna stručna mudrost da se realizira u skladu s mogućnostima koje nam se nude iz međunarodne zajednice. To je dokaz da nemamo dovoljno znanja ni kulture rada kako bi mogli taj segment iskoristiti u brži investicijski razvoj BiH – kaže profesor Šain.
Dalje, smatra da se ovim iznosom od 16,5 miliona maraka, koliko je plaćeno penala, ne mjeri ukupna šteta.
– Taj iznos je samo jedan dio neiskorištenog potencijala. Oportunitetni troškovi s jedne strane i korist koja je mogla biti ostvarena, onda je riječ o daleko većem iznosu – dodaje profesor.
Šta je potrebno
– Bilo bi potrebno da bez emocija, jer biznis ne voli emocije, razmislimo kuda vodi takav način rada. Za svakog racionalnog i dobronamjernog za razvoj u BiH, ako hoćemo i u skladu s Dejtonom, to mora biti indikator da postanemo svjesni da zajedničko propadanje ne vodi ničemu. Odnosno, vodi u sunovrat našeg ukupnog života i rada. Moramo hladne glave, bez emocija vezanih za krvavu prošlost, koju moramo staviti ustranu jer trebamo živjeti dalje. To je divna poruka za pametnog čovjeka i za političke stranke, preduzeća, udruženja da više ne bi tako smjelo biti jer ako ovako nastavimo i time bismo iznevjerili naše potomke i u razmišljanjima međunarodne zajednice postali zemlja koja ne zaslužuje bolju budućnost – zaključuje profesor Šain.
Divna prilika
– Ovih dana pružila nam se divna prilika, kada imamo zasjedanje EBRD-a u Sarajevu gdje se okupilo više od tri hiljade ljudi, koji snagom razuma rade i pokazuju nam da, ako umijemo to iskoristiti, ćemo imati podršku i Međunarodne zajednice. Ako prokockamo i ovu šansu, onda jednostavno ne vidim kako bi u nekoliko narednih desetljeća izašli na put normalnog razvoja u okvirima civilizirane Evrope – dodaje profesor ekonomskog fakulteta i vrhunski poznavalac prilika u našoj zemlji Željko Šain.
Komentari