Potraga za nestalim osobama traje i 24 godine nakon završetka rata

Od ukupno 34.964 prijavljene nestale osobe nakon rata devedesetih godina prošlog stoljeća u Bosni i Hercegovini, za njih 7.206 još se traga, podaci su Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine. Jedan dio nestalih vjerovatno nikad neće biti pronađen, jer su tijela mnogih žrtava završila u rijekama i jezerima, ali Institut za nestale osobe BiH intenzivno radi […]

Foto: avaz.ba

Od ukupno 34.964 prijavljene nestale osobe nakon rata devedesetih godina prošlog stoljeća u Bosni i Hercegovini, za njih 7.206 još se traga, podaci su Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine.

Jedan dio nestalih vjerovatno nikad neće biti pronađen, jer su tijela mnogih žrtava završila u rijekama i jezerima, ali Institut za nestale osobe BiH intenzivno radi i svakodnevno istražuje sve mogućnosti i lokalitete te provjerava sve raspoložive informacije radi otkrivanja konačnih lokacija grobnica žrtava, kazala je Emza Fazlić, portparol Instituta za nestale osobe BiH . 

Naglasila je kako su istražitelji Instituta svakodnevno na terenu i provjeravaju sve informacije o potencijalnim lokacijama grobnica sa žrtvama proteklog rata. Samo u prvih šest mjeseci ove godine, istražitelji su na teren izašli 1.000 puta.

– Protok vremena veliki je problem u potrazi za stratištima, jer je sve manje onih koji znaju gdje se nalaze masovne grobnice, a oni koji to znaju, nažalost, ne žele da govore o tome – kazala je Fazlić. 

Protok vremena utječe i na konfiguraciju terena, što dodatno otežava lociranje masovnih grobnica.

– Mi ne prestajemo apelirati na one koji znaju, da konačno progovore i pruže konačan smiraj samim žrtvama i njihovim obiteljima – istaknula je Fazlić. 

Kad su u pitanju konkretne brojke, portparol Instituta za nestale osobe BiH kazao je da je na području Bosne i Hercegovine do danas pronađeno više od 800 masovnih grobnica i više hiljada pojedinačnih grobnica. Najveći broj masovnih grobnica pronađen je na području Prijedora te Srebrenice.

Fazlić ističe kako bi vodeći političari u našoj zemlji morali učiniti više u procesu traganja za nestalima i, između ostaloga, pomoći pri otvaranju arhiva u kojima bi se mogle kriti važne informacije.

– S obzirom na to da su preostali najteži slučajevi kad je u pitanju potraga za nestalima, država bi morala rješavanje pitanja nestalih staviti u fokus svog djelovanja i omogućiti Institutu sva neophodna sredstva za rad – poručila je Fazlić.

Iako su od završetka ratnih sukoba protekle 24 godine, Institut svakodnevno dobiva informacije o potencijalnim lokacijama grobnica. 

Fazlić ističe kako saznanja o potencijalnim grobnicama uglavnom dobivaju usmenima putem pa ne postoji drugi način provjere tačnosti tih informacija osim same ekshumacije.

Obično se urade predvizite kako bi se provjerilo je li izgledno da se na označenim lokacijama nalazi masovna grobnica u skladu s događajima koji su se odigrali na tom lokalitetu, ali bez prekopavanja terena, teško je utvrditi je li neka informacija istinita ili nije.

– Iako svjedoci koji nam govore o tim lokacijama, s velikom sigurnošću tvrde da se masovne grobnice nalaze baš na tim lokacijama, često se pokaže da su te informacije netačne – dodala je. 

Kad su u pitanju mogućnosti da su neke osobe koje su prijavljene kao nestale, zapravo, žive, portparol Instituta za nestale osobe BiH istaknuo je kako su zabilježeni i takvi slučajevi.

– Prema podacima kojima sada raspolažemo, prijavljeno nam je 911 osoba za koje imamo informaciju da su žive. Ti se slučajevi detaljno provjeravaju i za sada je za 664 osobe definitivno potvrđeno da su žive i te su osobe brisane iz našeg registra – kazala je Fazlić.