Hercegovac (24) uzgaja 200 ovaca, pet krava, vinograd od 3000 čokota i živi od svoga rada

Posljednjih dvadesetak godina u čitlučkoj opštini, kao i u većem dijelu Hercegovine, vidno je smanjen stočni fond. Danas tek rijetke porodice u Brotnju imaju kravu, a tek dvije-tri porodice mogu se pohvaliti farmom od nekoliko mliječnih krava, dok je prava rijetkost pronaći imanje na kome se uzgaja veći broj ovaca. Ipak u Gradnićima kod Čitluka, […]

Foto: Haber.ba

Posljednjih dvadesetak godina u čitlučkoj opštini, kao i u većem dijelu Hercegovine, vidno je smanjen stočni fond. Danas tek rijetke porodice u Brotnju imaju kravu, a tek dvije-tri porodice mogu se pohvaliti farmom od nekoliko mliječnih krava, dok je prava rijetkost pronaći imanje na kome se uzgaja veći broj ovaca.

Ipak u Gradnićima kod Čitluka, ekipa “Večernjeg” pronašla je porodicu mladog i preduzetnog 24-godišnjeg Jakova Prskala, koji ima stado sa oko 200 ovaca.

Stari ne mogu, a mladi neće

“U nas malo ko drži ovce. Svi kažu da se ne isplati. Stari više ne mogu, a mladež neće. Mislim kako bi danas svaka kuća na selu za svoje potrebe trebala držati jednu kravu i barem desetak ovaca. No, malo ko to sada radi, iako svi znaju da su domaće meso i mlijeko zdraviji i kvalitetniji od kupovnih. Zbog toga sam se najviše i odlučio držati ovo stado. Svoje stado i još nekoliko stotina ovaca koje mi na čuvanje povjere porodice iz našeg i susjednih sela preko ljeta kamionima prevozim na planinu na ispašu. Čuvamo ih supruga i ja, a imamo i jednog do dva pastira. Na Blidinju ostanemo pet do šest mjeseci”, priča Jakov.

“Desetljećima su moj pokojni otac i djed uzdržavali porodicu zahvaljujući uzgoju ovaca, prodaji janjaca i proizvodnji vrlo traženog ovčjeg sira, pa smo tu tradiciju nastavili održavati moja supruga i ja. Već nekoliko godina bavimo se ovčarstvom i imamo stado od oko 200 ovaca. Svake godine uzgojimo i prodamo mnogo janjaca, a dio njih ostavimo za proširenje stada. Iako je uzgoj ovaca težak posao koji zahtijeva vremena, truda, muke i novca, ipak se od ovog posla može skromno živjeti. Ovcama treba osigurati dobru ispašu, prijevoz u planinu, skupu hranu za zimu, zdravstvenu zaštitu… Treba ih stalno čuvati od zvijeri i sve ih na broju kući vratiti. Čovjek se mora puno toga odreći da bi nešto više ostvario. Bilo bi dobro kad bi poticaji bili veći. Mislim da bi uzgajivača ovaca u Brotnju bilo mnogo više kad bi država osigurala veće podsticaje za janjce, koji su sada nedovoljni, a mogu se dobiti za najviše stotinu janjaca”, govori mladi Jakov Prskalo.

Nije me strah bruceloze

A boji li se Jakov bruceloze?

“Sve ovce koje idu u planinu na ispašu mora pregledati veterinarska inspekcija koja daje posebnupotvrdu o njihovu zdravlju i cijepljenju. Stoga je sir koji smo do lani proizvodili bio propisno proizveden i siguran za uporabu” – odgovara on.

Uz ovce, Jakov i supruga imaju i pet mliječnih krava, obrađuju vinograd od 3.000 čokota, a povrće proizvode za vlastite potrebe.

“Za svoju porodicu i prijatelje uvijek se mora naći dobra pršuta, sira i domaćeg vina. Iako mnogo radimo, zadovoljni smo životom i svim što imamo”, naglašava Jakov i poručuje mladima da shvate kako se u životu ne može uspjeti bez rada, truda i odricanja.

“Mladi se trebaju družiti i zabavljati, ali i raditi. Nakon svakog uspješno obavljena posla cijela se porodica osjeća sretno i zadovoljno. A za to se isplati živjeti. Neka mladi ovo dobro promisle prije nego se odluče za odlazak u tuđinu. Svoje ognjište treba čuvati, na njemu raditi i zasnivati sretnu porodicu“, kazao nje na kraju Jakov.