Gdje je Estonija, a gdje smo mi: Šta biste dali da možete sve papire izvaditi na jednom mjestu?

Svi smo se našli u takvoj situaciji: stajali smo u dugom redu u vladinoj zgradi, buljili u prazan prostor i čekali beskrajno dugo da dođemo na red da bi izvadili jedan ili dva dokumenta. Ili nam se samo možda činilo da je beskrajno dugo, jer su nas vratili već treći put zbog nekog “papira”, ili […]

Foto: index.ba

Svi smo se našli u takvoj situaciji: stajali smo u dugom redu u vladinoj zgradi, buljili u prazan prostor i čekali beskrajno dugo da dođemo na red da bi izvadili jedan ili dva dokumenta. Ili nam se samo možda činilo da je beskrajno dugo, jer su nas vratili već treći put zbog nekog “papira”, ili jer smo morali dati nevjerovatne sume novca na kopiranje svih tih dokumenata? Ili, ono najgore, potrošili smo dan jer niko na silnim šalter salama nije znao gdje izvaditi ono što nam je potrebno? A o ljubaznosti niti riječi, prenosi index.ba.

Nemoguće je ne postaviti pitanje – zašto se svi ovi silni formulari ne bi mogli popuniti putem tehnoloških uređaja? Možda i potpisati, ovjeriti, platiti. Kada već gledamo ista lica godinama u našoj vlasti (a i na šalterima), zar ne postoji neko sa idejom digitalizovanja papirlogije?

U jednoj baltičkoj zemlji je to moguće – Estoniji, koja broji tek oko 1,3 miliona ljudi. Dva puta manje nego Bosna i Hercegovina.

Ova zemlja je i ista od koje potiče Skype te razvija sto posto digitalno društvo još od devedestih godina.

Eksperti širom svijeta su saglasni da je inicijativa vlade, pod nazivom “e-Estonia”, dokaz kako vlada može uspješno sve usluge pomjeriti na online platformu.

Stranica “e-Estonia” je napravljena još davne 1997. godine, a omogućava građanima da plaćaju porez putem nje (i to čini čak 95 posto Estonaca), dobijaju ljekarske recepte putem nje i rezultate raznih testova, potpisuju dokumente, a stranci mogu čak i glasati putem nje – sve online.

“Danas, informacija se nalazi unutar zemlje”, izjavila je portparolka ove stranice Anna Piperal za CNN i dodala da se radi na tome da se stranica poveže i sa ambasadama Estonije širom svijeta.

Ova zemlja nije usamljena u ovome. Finska, Japan i Kipar su ovaj sistem uzeli od Estonije. Oni su ili sarađivali sa njihovim kompanijama kako bi izradili stranicu za plaćanje poreza ili su, na primjer, posudili njihov online ID sistem koji omogućava svim građanima usluge poput socijalnog osiguranja do mogućnosti glasanja u slučajevima katastrofa.

A građani Bosne i Hercegovine će i dalje nastaviti čekati po šalter salama, uzimati slobodan dan da bi riješili samo nekoliko papira ili da bi stavili svoj potpis na jedan dokument. Možda je simbol napretka Estonije jer ima samo jednog premijera i samo 14 ministara na onih 1,3 miliona stanovnika. Možda.

Izvor: index.ba, Ines Sandžaktarević