ERDOGAN ZAGRMIO NA RUSIJU, SAD I FRANCUSKU: “Nije PRIHVATLJIVO da učestvujete u prekidu vatre. Zanemarivali ste ovaj problem…”
Turska je brzo reagovala na poziv Rusije, SAD-a i Francuske na hitan prekid vatre između vojnih snaga Azerbejdžana i etničkih Armenaca oko Nagorno-Karabaha i poručila da te tri zemlje ne bi trebale imati nikakvu ulogu u mirovnim naporim Francuska, Rusija i SAD predsjedavaju tzv. Skupinom iz Minska Organizacije za europsku sigurnost i saradnju (OESS), osnovane […]
Turska je brzo reagovala na poziv Rusije, SAD-a i Francuske na hitan prekid vatre između vojnih snaga Azerbejdžana i etničkih Armenaca oko Nagorno-Karabaha i poručila da te tri zemlje ne bi trebale imati nikakvu ulogu u mirovnim naporim
Francuska, Rusija i SAD predsjedavaju tzv. Skupinom iz Minska Organizacije za europsku sigurnost i saradnju (OESS), osnovane 1992. radi posredovanja u desetogodišnjem sukobu oko tog područja.
Tri velesile pozvale su na mir u trenutku kada se u tom području, naseljenom većinom Armencima, ali koje pripada Azerbejdžanu, vode najteži sukobi od devedesetih.
“Pozivamo na trenutni prekid neprijateljstava između relevantnih vojnih snaga”, navodi se u njihovoj zajedničkoj izjavi, u kojoj, također, traže da se Armenija i Azerbejdžan “bez odgode, u dobroj vjeri i bez ikakvih preduslova, vrate pregovorima pod okriljem Skupine iz Minska OESS-a”.
“Armenski okupatori”
No, u govoru u turskom parlamentu prije objave te izjave turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan naglasio je da se protivi njihovom miješanju u taj spor.
“S obzirom na to da su SAD, Rusija i Francuska zanemarivali ovaj problem gotovo 30 godina, nije prihvatljivo da učestvuju u naporima da se postigne prekid vatre”, rekao je.
Kazao je da se trajno primirje može postići samo ako se “armenski okupatori” povuku iz Nagorno-Karabaha.
Desetine ljudi su poginule, a stotine su povrijeđene u tom sukobu od nedjelje, zbog čega jača zabrinutost za stabilnost na južnom Kavkazu, važnom koridoru za transport nafte i plina na svjetska tržišta.
Nagorno-Karabah otcijepio se nakon rata 1991. – 1994. u kojem je poginulo najmanje 30.000 ljudi, ali nije međunarodno priznat.
Analitičari strahuju da bi se u sukob mogle direktno umiješati Rusija i Turska.
Komentari