LUSTRACIJA KAO SPAS BH. DRUŠTVU: Jedini put za demokratizaciju zemlje..ko koči ovaj proces?

Piše: Mesud Čevra Bosna i Hercegovina, gotovo tri decenije nakon rata, i dalje se suočava s ozbiljnim izazovima u izgradnji funkcionalne države. Politička scena je blokirana i zatrovana starim strukturama koje čvrsto drže poluge vlasti. Mnogi ključni ljudi, koji su sada na pozicijama odlučivanja, zapravo su bivši pripadnici obavještajno-sigurnosnih struktura bivše Jugoslavije – sistema koji […]

Piše: Mesud Čevra

Bosna i Hercegovina, gotovo tri decenije nakon rata, i dalje se suočava s ozbiljnim izazovima u izgradnji funkcionalne države. Politička scena je blokirana i zatrovana starim strukturama koje čvrsto drže poluge vlasti. Mnogi ključni ljudi, koji su sada na pozicijama odlučivanja, zapravo su bivši pripadnici obavještajno-sigurnosnih struktura bivše Jugoslavije – sistema koji je, prema rezoluciji Evropske unije, bio proglašen diktatorskim. Taj teret prošlosti, povezan s komunističkom ideologijom, koči napredak zemlje i sprečava njeno demokratiziranje. Jedini pravi lijek za ovo stanje je lustracija.

Lustracija kao alat za demokratizaciju

Lustracija, proces zakonskog čišćenja političkih i društvenih struktura od osoba povezanih s režimima iz prošlosti, već se pokazala kao uspješan mehanizam demokratizacije u brojnim tranzicijskim zemljama. Češka, Poljska, Mađarska, pa čak i Njemačka nakon pada Berlinskog zida, prošle su kroz ovaj proces. Svaka od ovih država suočila se s problemom bivših komunističkih kadrova koji su, nakon političkih promjena, ostali u strukturama vlasti, često u obavještajnim službama, policiji ili pravosuđu.

U Češkoj, na primjer, lustracija je bila ključna u tranziciji ka modernoj demokratskoj državi. Država je zakonima omogućila isključenje bivših agenata komunističkog režima iz ključnih pozicija u vlasti i javnoj upravi. Rezultat toga bio je oslobađanje od prošlosti i stvaranje nove političke kulture zasnovane na transparentnosti i odgovornosti. Poljska je slijedila sličan primjer, a Njemačka je, kroz denacifikaciju i lustraciju bivših pripadnika istočnonjemačke tajne policije Stasi, uspjela izgraditi društvo koje se temelji na vladavini prava.

Upravo taj model potrebna je i Bosni i Hercegovini.

Stari kadrovi, nova diktatura?

Kada govorimo o bosanskohercegovačkoj političkoj sceni, nije tajna da su mnoge osobe koje danas zauzimaju ključne pozicije u državnim institucijama nekada bile dio obavještajno-sigurnosnih struktura bivše Jugoslavije. Ulogu u društvu nastavili su igrati nakon raspada Jugoslavije, često koristeći svoj utjecaj da se zadrže na pozicijama moći ili osiguraju nove pozicije. Ti pojedinci, duboko ukorijenjeni u autokratskom sistemu kontrole i špijuniranja, nose sa sobom naslijeđe komunističkog režima koje koči demokratizaciju bosanskohercegovačkog društva.

Evropska unija je u svojoj rezoluciji izjednačila zločine komunizma s onima fašizma, prepoznajući da totalitarni režimi, bilo da su komunistički ili fašistički, uništavaju temeljne vrijednosti ljudskih prava i sloboda. No, u Bosni i Hercegovini, mnogi bivši komunisti ili saradnici jugoslovenskih tajnih službi i dalje kroje politiku i kontroliraju procese, držeći državu zarobljenom u prošlosti. Oni su prepreka svakoj ozbiljnoj reformi, bilo u pravosuđu, sigurnosnim službama ili politici.

Zašto je lustracija neophodna za Bosnu i Hercegovinu

Bosanskohercegovačka politička scena je zatrovana nedostatkom odgovornosti i transparentnosti, a lustracija bi bila prvi korak ka njenom pročišćenju. Kada bi se osobe povezane s represivnim službama bivše Jugoslavije uklonile iz institucija, otvorio bi se prostor za nove generacije političara i stručnjaka koji bi radili u interesu države, a ne radi održavanja vlastitih pozicija ili interesa.

Naša budućnost ne može počivati na temeljima bivših režima koji su gušili slobodu i demokratiju. Zemlje koje su uspjele provesti lustraciju pokazale su da samo radikalni rez s prošlošću može otvoriti vrata ka pravoj demokratskoj transformaciji. Dokle god bivši agenti i suradnici komunističkog režima sjede na ključnim pozicijama, ne možemo očekivati transparentnost u radu institucija, niti funkcionalnost sistema koji treba osigurati pravednost i jednakost pred zakonom.

Politički otpor lustraciji: SDA i DF u očuvanju prošlosti

Međutim, pozivi za lustraciju u Bosni i Hercegovini često nailaze na otpor. Stranke poput SDA i DF, koje sebe predstavljaju kao “čuvari” nacionalnih interesa, zapravo su usko povezane s bivšim strukturama. U njihovom interesu je održavanje statusa quo, jer bi lustracija značila uklanjanje mnogih od njihovih kadrova iz političke i društvene sfere. Njihova moć počiva na održavanju nefunkcionalne države, u kojoj se starim metodama manipulira javnošću i gdje su pojedinci važniji od sistema.

Prava opasnost leži u činjenici da bez lustracije, Bosna i Hercegovina ne može napraviti istinski korak naprijed. Država će ostati zarobljena u klopci prošlosti, s političkom scenom koja više podsjeća na relikt komunističkog režima nego na modernu evropsku demokraciju.

Lustracija kao neizbježan proces

Lustracija nije jednostavno pitanje osvete prema prošlosti, već pitanje odgovornosti prema budućnosti. Bez lustracije, Bosna i Hercegovina neće moći izgraditi institucije koje bi garantovale pravdu, transparentnost i demokratski razvoj. Iskustva evropskih zemalja koje su prošle kroz ovaj proces pokazuju da je to ključni korak ka oslobađanju od prošlih grešaka i izgradnji društva u kojem vladaju vladavina prava i jednakost pred zakonom.

Bosanskohercegovačko društvo, zarobljeno kadrovima bivšeg režima, mora se osloboditi tog balasta kako bi moglo krenuti naprijed. Lustracija nije samo opcija – ona je nužnost za našu budućnost.