DOK JE MINISTRICA BISERA TURKOVIĆ NA MARATONSKOJ TURNEJI PO AZIJI: Lobiranje za evropski put prepušteno dobroj volji političarima iz drugih zemalja, pa “ako nas se sete-sete

Piše: Darko OMERAGIĆ U Bruxellesu se sutra održava Samit Evropske unije na kojem će Bosna i Hercegovina možda dobiti status kandidata za članstvo u EU. Dan prije ovog Samita bosanskohercegovačka ministrica vanjskih poslova Bisera Turković (SDA) je u ko zna kojoj po redu posjeti Dohi, glavnom gradu države Katar, nekih skoro 5.000 kilometara daleko od Bruxellesa. Tokom ovog mjeseca […]

Piše: Darko OMERAGIĆ

U Bruxellesu se sutra održava Samit Evropske unije na kojem će Bosna i Hercegovina možda dobiti status kandidata za članstvo u EU. Dan prije ovog Samita bosanskohercegovačka ministrica vanjskih poslova Bisera Turković (SDA) je u ko zna kojoj po redu posjeti Dohi, glavnom gradu države Katar, nekih skoro 5.000 kilometara daleko od Bruxellesa. Tokom ovog mjeseca u kojem se rješava evropsku budućnost BiH, ministrica vanjskih poslova je “obigrala”, pored Katara, i Indoneziju te Tajland! Azijsku turneju prekinula je tek da bi prošlog vikenda u Sarajevu primila turskog ministra vanjskih poslova Mevluta Cavusoglua. 

Razlog zbog kojeg je Turković ponovo potegla do Dohe je Drugi katarski ekonomski forum na koji će doći vodeći svjetski i ekonomski lideri da razgovaraju o globalnim ekonomskim izazovima na koje BiH ne može utjecati ni u najmanjoj mjeri, pa taman da pošalje kompletno Vijeće ministara BiH i obje entitetske vlade. Unatoč tome, ministrica Turković je odlučila da dan uoči možda i historijskog datuma za BiH ponovo ode u Katar.

Iako je teško pobrojati koliko je puta Bisera Turković za svog mandata bila u Kataru letimičan pregled bespuća interneta nam pokazuje da je samo u posljednjih nekoliko mjeseci u tu zemlju otišla najmanje tri puta.

U oktobru prošle godine u Katar je otišla s premijerom FBiH Fadilom Novalićem da razgovara s katarskim domaćinima o saradnji u oblasti namjenske industrije, a u aprilu je, kako je izvijestio portal Inforadar  u Kataru bila da mimo znanja institucija BiH pripremi teren za prodaju oružja koje će se koristiti za osiguranje Svjetskog prvenstva u fudbalu koje se u novembru održava u toj zemlji. Turkovićeva je u Kataru bila i u martu i to na Doha Forumu. Ministrica Turković inače je za Katar vezana i kroz privatne, odnosno porodične odnose jer je njen sin Ali u maju 2020. imenovan za službenika u Ambasadi BiH u Kataru.

SARAJEVO- DOHA AVIONOM I TAKO U NEDOGLED

S obzirom na ovoliko zanimanje za Katar (kao da je centar Evropske unije Doha, a ne Bruxelles op.a.), zanimalo nas je da li je ministrica Turković tokom svog mandata odvojila barem približno vrijeme i za lobiranje koje bi našoj zemlji olakšalo približavanje Evropskoj uniji. Kako bismo to otkrili šefu kabineta ministrice Turković Denisu Hadžoviću , ali i glasnogovorniku Ministarstva vanjskih poslova BiH Nebojši Regoji smo poslali dva pitanja u vezi te teme. Budući da o bh. budućnosti u Evropskoj uniji u BiH postoji deklarativni dogovor tri vladajuće stranke SDA, HDZ i SNSD, ali i isto tako i saglasnost opozicije u oba entiteta, Hadžovića, Regoju i MVP BiH smo pitali šta u ovom trenutku radi bh.diplomatija, da li su ikad upućene instrukcije bh. diplomatskoj mreži kako bi se u zemljama EU lobiralo za dobijanje kandidatskog statusa? Osim toga, pitali smo ih i koji model na putu ka EU zagovara ministrica Turković? Odgovore, naravno, nismo dobili, pa možemo samo potvrditi da svjedočimo propasti vanjske politike Bosne i Hercegovine, barem kada govorimo o EU integracijama.

Ministrica Turković u Indoneziji

...pa malo na Tajlandu

“Slobodna Bosna” ovo pitanje nije postavila napamet jer, kako smo saznali, te instrukcije nisu upućene, a da jesu onda bi bh. ambasadori u zemljama Evropske unije znali tačno šta da rade, s kim da zakazuju sastanke, gdje da lobiraju i na koji način da rade kako bi BiH što je prije postala kandidat za članstvo u EU.

“Ministrica Turković je na lobiranju za dobijanje statusa kandidata morala raditi mjesecima, a pogotovo od 24. februara kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu i kada je EU shvatila da nešto mora poduzeti na zapadnom Balkanu. Ukrajina, Gruzija i Moldavija su zemlje obuhvaćene takozvanom politikom susjedstva Evropske unije što podrazumijeva dobru saradnju s EU, ali bez perspektive članstva. Drugim riječima, njihova pozicija je neuporedivo bila gora od naše, a sada su oni na pragu da dobiju kandidatski status, a mi da ostanemo po strani. To je rezultat naše katastrofalne politike i diplomatske pasivnosti“, rekao je izvor Slobodne Bosne.

Politički analitičar i urednik u BIRN-u Srećko Latal za “Slobodnu Bosnu” je rekao da je lobiranje vrlo bitno, iako odluku donosi neko drugi.

“BiH još uvijek ima šansu da sutra dobije kandidatski status i to imajući u vidu lobiranje Slovenije, Austrije i još nekih zemalja EU. Evidentno je da je EU ušla u priču populizma na temelju koje će Ukrajina dobiti status kandidata, pa se tako neće puno zemalja u EU previše buniti ni protiv davanja kandidatskog statusa BiH ako se vidi da je većina za. Zasad je sigurno da Albanija i Sjeverna Makedonija neće dobiti datume“, kaže Latal.

KAO DA NEMAMO DIPLOMATIJU

Na naše pitanje kako vidi aktivnosti ministrice Turković na lobiranju za pristupanje EU, Latal ima jasan odgovor:

“Ako dobijemo kandidatski status to sigurno neće biti zahvaljujući njoj, a ako ne dobijemo opet neće biti zahvaljujući njoj. Također, treba reći da će dobijanje statusa kandidata neke političke partije iskoristiti u predizbornoj kampanji, a isto tako će neke stranke koristiti i ako ga ne dobijemo. Nama svima je potpuno jasno da je priča proširenja EU kao takva gotova. I to ako Ukrajina dobije status kandidata bit će čisti populizam nekih evropskih zemalja. Da skratim, priča o proširenju kakva je nekada bila je mrtva, a ono što je bilo na stolu više nije na stolu. Sve je postalo irelevantno nakon što smo počeli da živimo u svijetu u kojem ne znamo šta će nas sutra snaći. Ovdje je ključno pitanje da li će EU biti dovoljno pametna i mudra da doradi tu metodologiju pristupa i ponudi malo drugačiju priču proširenja.”

I dok ministrica Turković detaljno upoznaje Katar, za bosanskohercegovački put u EU manje-više brinu političari iz drugih zemalja poput slovenačke ministrice vanjskih poslova Tanje Fajon , predsjednika te zemlje Boruta Pahora, austrijskog kancelara Karla Nehamera, pa u posljednje vrijeme čak i mađarskog premijera Viktora Orbana, te hrvatskog dvojca bez kormilara Plenković-Milanović koji kažu da BiH treba dobiti status kandidata.

Kako se ozbiljne zemlje i njihovi dužnosnici odnose prema evroatlanskim integracijama, mogla bi kao primjer poslužiti premijerka Finske Sanne Marin, koja se već danas nalazi u misiji lobiranja za prijem svoje zemlje u članstvo u NATO Savezu. Jučer je premijerka Finske boravila u Zagrebu, žrtvujući i vlastito dostojanstvo (predsjednik Milanović je na sastanak s njom kasnio), samo da bi osigurala podršku jedne od članica ovog vojnog saveza. Ministrica vanjskih poslova BiH ne samo da nije lobirala u zemljama Evropske Unije, nego se nedjeljama uopće nije fizički zadržavala u Evropi!