SAMO U BIH Predsjednik Suda BiH i spinovanje stvarnosti: Dvije osobe u tijelu jednog čovjeka
Ustav Bosne i Hercegovine je najviši pravni akt naše zemlje. Nijedan zakon i nijedna odluka donesena u BiH nema težinu koliku imaju odredbe Ustava Bosne i Hercegovine. Kompromitovani predsjednik Suda BiH Ranko Debevec prekršio je upravo odredbe Ustava BiH kada je nezakonito i pod duplim identitetom stekao državljanstvo Bosne i Hercegovine i Kraljevine Španije, piše PRESS. […]
Ustav Bosne i Hercegovine je najviši pravni akt naše zemlje. Nijedan zakon i nijedna odluka donesena u BiH nema težinu koliku imaju odredbe Ustava Bosne i Hercegovine. Kompromitovani predsjednik Suda BiH Ranko Debevec prekršio je upravo odredbe Ustava BiH kada je nezakonito i pod duplim identitetom stekao državljanstvo Bosne i Hercegovine i Kraljevine Španije, piše PRESS.
Struktura okupljena oko direktora Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH Osmana Mehmedagića zvanog Osmica pokušava na sve načine opravdati nezakonitosti Debeveca. Tako se u javnom prostoru nameće priča da Debevec nije učinio ništa nezakonito i da je sasvim normalno što ima dvojni identitet u BiH i Španiji.
U tim pokušajima spinovanja najčešće se poseže za zamjenama teze i to na način da se problem Ranka Debeveca naziva “dvojnim državljanstvom”. Kako smo već u nekoliko navrata pisali Ranko Debevec nema problem s “dvojnim državljanstvom” već s “dvojnim identitetom”.
Na primjeru, problem “dvojnog državljanstva” bio bi kada bi Ranko Debevec pod imenom “Ranko Debevec” u isto vrijeme imao državljanstvo BiH i Španije, a što je tehnički neizvodivo.
Problem “dvojnog identiteta” je nešto sasvim drugo jer Ranko Debevec u BiH se koristi identitetom osobe “Ranko Debevec”, a u Španiji identitetom osobe “Ranko Debevec Kavason”. Dakle, za vlasti u Španiji “Ranko Debevec” je državljanin BiH, nositelj diplomatskog pasoša BiH i predsjednik Suda BiH dok je “Ranko Debevec Kavason” samo državljanin Španije koji nema nikakve poveznice s Bosnom i Hercegovinom.
Kada bi kojim slučajem Ranko Debevec na bh. graničnom prijelazu slučajno pokazao pasoš Španije izdat na ime “Ranko Debevec Kavason” njega bi pripadnici Granične policije BiH evidentirali kao stranog državljanina koji ulazi u našu zemlju.
Hipotetički, kada bi Ranko Debevec Kavason počinio neko krivično djelo u Španiji i nakon toga otputovao u BiH, Španija bi imala pravo da od BiH zatraži izručenje svog državljanina. Bosna i Hercegovina ne bi imala smetnji da španskim vlastima izruči osobu imena “Ranko Debevec Kavason” jer ta osoba nije državljanin BiH. Problem bi nastao kada bi se utvrdilo da je “Ranko Debevec Kavason” zapravo “Ranko Debevec”, državljanin BiH tj. dvije različite osobe u tijelu jednog čovjeka.
Ustav Bosne i Hercegovine, najviši pravni akt naše zemlje, u članu 7. tačka d) jasno je onemogućio Ranku Debevecu posjedovanje bh. i španskog državljanstva u isto vrijeme.
“Državljani Bosne i Hercegovine mogu imati državljanstvo druge države, pod uslovom da postoji bilateralni sporazum između Bosne i Hercegovine i te države kojim se to pitanje uređuje, a koji je odobrila Parlamentarna skupština u skladu sa članom IV, stav 4, tačka (d). Lica sa dvojnim državljanstvom mogu glasati u Bosni i Hercegovini i entitetima samo ako imaju prebivalište u Bosni i Hercegovini”, piše u Ustavu BiH.
Ove ustavne odredbe Ustavni sud Bosne i Hercegovine nikada nije proglasio neustavnim. To znači da ni iz ugla “dvojnog državljanstva” predsjednik Suda BiH nije mogao u isto vrijeme – pa čak i pod istim imenom i prezimenom – imati državljanstvo BiH i Španije jer BiH ima biletaralni sporazum o dvojnom državljanstvu samo sa Srbijom, Hrvatskom i Švedskom.
Argument kojim se pokušavaju opravdati nezakonitosti koje je počinio predsjednik Suda BiH jesu navodi da je Ustavni sud BiH još 2011. po tužbi tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića poništio “zakonsku odredbu” o dvojnom državljanstvu.
Činjenica je da postoji odluka Ustavnog suda BiH po apelaciji Bakira Izetbegovića, ali se ona ne bavi odredbama Ustava BiH već odredbama zakona. Ustavni sud BiH nema pravo da proglašava odredbe Ustava BiH neustavnim s obzirom na to da je Ustav BiH “sveto slovo” s kojim se usklađuju svi niži pravni akti poput zakona, uredbi, pravilnika i tako dalje.
Odluka Ustavnog suda BiH iz 2011. godine bavi se pitanjem preuzimanja državljanstva BiH u slučaju sticanja drugog državljanstva, a ta materija je regulisana tim zakonskim odredbama koje su proglašene neustavnim.
Vještim spinom propagandna mašinerija Osmana Mehmedagića pokušala je nametnuti tumačenje ove odluke u smislu da je tom odlukom u stvari poništena odredba Ustava BiH što je pravno neizvodivo jer Ustav BiH može promijenito samo Parlamentarna skupština BiH.
Ustavni sud BiH se po apelaciji Bakira Izetbegovića bavio zakonskim odredbama koje regulišu posljedicu sticanja državljanstva druge države, a ne dozvoljenošću sticanja državljanstva druge države jer je to pitanje regulisao Ustav BiH.
Komentari