Pendeš: Vjerujem da će BiH postati članica NATO-a

Sjevernoatlantski savez (NATO) ovih dana obilježava 70 godina postojanja i djelovanja, a radi se o najmoćnijem vojnom i političkom savezu koji je, uz brojne inicijative na globalnom planu, značajno utjecao na razvoj događaja u Bosni i Hercegovini. Odnos Alijanse i Bosne i Hercegovine tokom posljednje tri decenije rezultirao je pozivom nadležnim vlastima u BiH da […]

Foto: Haber.ba

Sjevernoatlantski savez (NATO) ovih dana obilježava 70 godina postojanja i djelovanja, a radi se o najmoćnijem vojnom i političkom savezu koji je, uz brojne inicijative na globalnom planu, značajno utjecao na razvoj događaja u Bosni i Hercegovini.

Odnos Alijanse i Bosne i Hercegovine tokom posljednje tri decenije rezultirao je pozivom nadležnim vlastima u BiH da pristupe donošenju prvog Godišnjeg nacionalnog plana (Annual National Plan – ANP), što je korak ka aktivaciji Akcijskog plana za članstvo (Membership Action Plan – MAP).

“Na sastanku održanom 5. decembra 2018 godine u Bruxellesu, ministri vanjskih poslova država članica Saveza potvrdili su spremnost za nastavak podrške BiH na njenom reformskom putu, te iskazali spremnost za prihvaćanje prvog ANP-a BiH, čime je, zapravo, naš MAP iz uvjetnog prešao u aktivni status”, podsjećaju iz Ministarstva odbrane BiH u odgovoru na Fenin upit u vezi s aktuelnim prioritetima i statusom euroatlantskih integracija, a povodom obilježavanja jubilarne NATO-ove godišnjice, piše “Fena”.

Navode kako u formalnom smislu, BiH sada može nadležnim strukturama NATO-a predstaviti svoj prijedlog prvog ANP-a uz punu sloboda u izboru, utvrđivanju i ispunjenju onih ciljeva koji najviše odgovaraju trenutnoj situaciji i nacionalnim prioritetima u okviru pet poglavlja ANP-a.

“Prijedlog prvog ANP-a BiH bit će predmetom usuglašavanja s NATO-om, te će po njegovom odobravanju od nadležnih institucija BiH i NATO-a, ANP postati okvir za koordinirano djelovanje, podršku i pomoć NATO-a, ali i instrument za praćenje i verifikaciju procesa implementacije planskih aktivnosti”, pojašnjavaju iz resornog ministarstva.

Preciziraju kako je Komisija Vijeća ministara BiH za NATO integracijski proces, već je izradila Nacrt prvog ANP-a BiH, o čemu je predsjedavajući te komisije informirao Vijeće ministara BiH.

Usto, ističu kako su nadležne institucije BiH sada u poziciji odlučiti u kom sadržaju i kada će strukturama NATO-a biti predstavljen prvi ANP BiH.

“Premda odluka o spremnosti NATO-a da prihvati prvi ANP BiH nema izravnu vezu s dinamikomprocesa europskih integracija BiH, nesporna je činjenica da aktivan status MAP-a, također, podupire i osnažuje perspektivu za integraciju naše domovine u Evropsku uniju”, smatraju u Ministarstvu odbrane BiH.

Istodobno, ministrica odbrane BiH Marina Pendeš vjeruje da će Bosna i Hercegovina ispuniti neophodne uvjete i postati članicom NATO-saveza.

Uz čestitke u povodu obilježavanja 70. obljetnice utemeljenja NATO-a, ističe kako je Alijansa, u kojoj je kolektivna sigurnost temeljni cilj svih njenih članica, od izuzetnog značaja za mir u svijetu.

“Vjerujem da će i Bosna i Hercegovina, odnosno svi njeni građani, ali i politički lideri donijeti odluku konsenzusom tako da i BiH ispuni onaj zakonom definirani uvjet i da u budućnosti postane zemlja članica NATO-a, čime ćemo i mi doprinijeti sigurnostii stabilnosti naše domovine BiH, ali i svih njenih naroda i građana”, poručila je ministrica odbrane BiH.

Referirajući se na ulogu NATO-a u reformskim procesima u BiH, s osvrtom na odbrambenu reformu i pomoć OSBiH, Pendeš podsjeća kako je od utemeljenja MOBiH-a na državnoj razini dosada većina NATO zemalja putem bilateralnih sporazuma pružila potporu izgradnji odbrambenih kapaciteta BiH, izražavajući zahvalnost svakoj od članica Saveza.

“Naravno, u svemu tome prednjače Sjedinjene Američke Države, ali i svaka druga članica u raznim vidovima suradnje je pomogla, od finansijske i materijalne, a i one pomoći koja se tiče edukacije pripadnika OS od vojničkog, dočasničkog, časničkog ali i generalskog kadra”, navodi ministrica odbrane BiH.

NATO je osnovan potpisivanjem Sjevernoatlantskog sporazuma u Washingtonu 4. aprila 1949. godine, a utemeljilo ga je 12 zemalja tadašnjeg zapadnog bloka. Sedam decenija kasnije, NATO okuplja 29 država, a u sjedištu Alijanse u Bruxellesu u završnoj su fazi pripreme za prijem Sjeverne Makedonije kao 30. članice.

Cilj NATO-a je očuvanje sigurnosti i suvereniteta članica vojnim i političkim sredstvima. Ključna odredba Sjevernoatlantskog sporazuma o kolektivnoj sigurnosti, odnosno njegov Peti član koji glasi: „Stranke su suglasne da će se oružani napad na jednu ili više njih u Europi ili u Sjevernoj Americi smatrati napadom na sve njih.”

Osnova Sjevernoatlantskog saveza Ugovor je država članica, koji je po svojoj prirodi međunarodni ugovor. Ugovor priznaje i podržava njihova pojedinačna prava, kao i njihove međunarodne obveze u skladu s Poveljom Ujedinjenih Naroda.

Suočen s novim globalnim izazovima, NATO je primoran da funkcionalnost i efikasnost ostvaruje stalnim ažuriranjem i prilagođavanjem. Na prošlogodišnjem samitu u Bruxellesu NATO je usvojio niz važnih odluka o modernizaciji i adaptaciji rukovodeće strukture, te povećanja stepena spremnosti da brzo i efikasno odgovori na sve, eventualne, sigurnosne prijetnje.

Političko središte NATO-a i trajno sjedište Sjevernoatlantskog vijeća je u Bruxellesu (Belgija).