KONAKOVIĆ U MOSTARU: Svaki pedalj ove zemlje jednako nam je važan, ne pristajemo na getoizaciju!

– Spoj građanskog i etničkog stoji u Ustavu Bosne i Hercegovine i politički je zadatak da se tome pronađe adekvatna mjera. To je današnja politička realnost BiH. Građanska BiH je svojevrsni ideal, na kojem će, u skladu s univerzalnim vrijednostima, a uvažavajući sve specifičnosti identiteta, naši mlađi naraštaji ustrajavati – kazao je Konaković danas u […]

– Spoj građanskog i etničkog stoji u Ustavu Bosne i Hercegovine i politički je zadatak da se tome pronađe adekvatna mjera. To je današnja politička realnost BiH. Građanska BiH je svojevrsni ideal, na kojem će, u skladu s univerzalnim vrijednostima, a uvažavajući sve specifičnosti identiteta, naši mlađi naraštaji ustrajavati – kazao je Konaković danas u Mostaru

Uz poštivanje svih epidemioloških mjera večeras je u Mostaru u Hotelu Bristol održana Svečana akademija povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine u organizaciji Naroda i pravde. 

Na akademiji se se obratili predsjednik SABNOR-a g. Sead Đulić, bivši guverner i zamjenik ministra unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona g. Šefkija Džiho i predsjednik Naroda i pravdeElmedin Konaković. Akademiji su također prisustvovale i zvanice iz političkog, vjerskog i kulturnog života Mostara. 

Prisutnima se, u ulozi domaćina, ispred Naroda i pravde obratio i Edin Špago koji je rekao kako je ovaj dan prilika da se podsjetimo jednog od najvažnijih datuma u historiji Bosne i Hercegovine i vremena kada su, u vihoru Drugog svjetskog rata, učvršćeni temelji naše domovine Bosne i Hercegovine. 

Sead Đulić, predsjednik SABNOR-a, kazao je u svom obraćanju kako njegovanje antifašističkih tradicija i antifašističkog naslijeđa, koje je obnovilo državnost Bosne i Hercegovine, nije njegovanje komunističkih tradicija. 

– Iz Hercegovine je u delegaciji u Mrkonjić Gradu na zasjedanju bio i pop iz Bileće i imam iz Konjica. Valja reći da nije bilo tog 25. novembra 1943. u Mrkonjić Gradu ne bi bilo ni 29. februara i 1. marta 1992. jer se ne bismo imali na šta osloniti – kazao je Đulić. 

U svom obraćanju Đulić se osvrnuo i na neofašističke organizacije koje, kako je rekao, niču kao gljive poslije kiše i da je u ovom trenutku važno prepoznati različite oblike neofašizma kako bismo mu se dostojanstveni suprotstavili.

Svečana akademija bila je i prilika da se podsjetimo na okolnosti u kojima je naša domovina ne samo obnovila svoju državnost, ali i na period u kojem su patriotske snage stale u odbranu svoje domovine tokom agresije 1992-1995. Na ovaj period osvrnuo se u svom obraćanju Šefkija Džiho.

Džiho se prisjetio i Mostarca Husage Čišića koji je kao savezni poslanik u Jugoslaviji zatažio priznavanje Bošnjaka kao nacije, što će se desiti tek dvije decenije nakon okončanja Drugog svjetskog rata.

– Husaga Čišić je dopunio i onu formulaciju da BiH nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, već je i muslimanska i hrvatska i srpska. Husaga je jednostavno rekao da je Bosna bosanska i to je sasvim dovoljno – istakao je Džiho.

Agresija na Bosnu i Hercegovinu bila je brutalni pokušaj da se uguši državnost i nezavisnost naše domovine. 

– U samo godinu dana otpora uspjeli smo da stvorimo Armiju RBiH od 200.000 boraca koja je držala front od skoro 2.000 kilometara u trenutku kada smo se borili protiv dva agresora. To je čudo bosanskog otpora, da nije bilo tog čuda ne bi bilo ni Dejtonskog sporazuma – dodao je Džiho.

Predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković kazao je da je osnovni zadatak aktuelne generacije da nađe mjeru između etničkog i građanskog. 

– Spoj građanskog i etničkog stoji u Ustavu Bosne i Hercegovine i politički je zadatak da se tome pronađe adekvatna mjera. To je današnja politička realnost BiH. Građanska BiH je svojevrsni ideal, na kojem će, u skladu s univerzalnim vrijednostima, a uvažavajući sve specifičnosti identiteta, naši mlađi naraštaji ustrajavati – kazao je Konaković.

– Bosanskohercegovački politički front okrupnjava i mi uspijevamo naći zajednički jezik – a to je borba za javni interes umjesto ličnog i stranačkog, takav koncept nadilazi ideološke razlike jer rješava stvarne probleme i potrebe građana. I stvarno jača institucije ove države. Ako govorimo o zajedništvu u političkoj borbi za BiH, čini mi se da je upravo kroz ovakav koncept taj prvi korak napravljen među bosanskohercegovačkim političkim snagama. Stoga podržavamo i Bh. blok na predstojećim izborima u Mostaru. Vjerujemo da ćemo vremenom naći sagovornike i tamo gdje je to do sada bilo nezamislivo – kazao je Konaković, poručivši da je svaki pedalj ove zemlje svim patriotama jednako važan i da nema pristajanja na getoizaciju po bilo kom osnovu.

Delegacija Naroda i pravde danas je položila cvijeće na mezarju Šehitluci i na spomen-turbetu u U.S.R.C „Midhat Hujdur Hujka“.