ZLONAMJERNO IZVLAČENJE IZ KONTEKSTA: Šta je zapravo Novalić rekao o rastu cijena i plata

Ipak, najveću pažnju javnosti dan nakon intervjua, izazvala je izjava o poskupljenju ulja. No, ona nije bila neutemjeljena, ali je od strane onog dijela neupućene bh. javnosti je naišla na osude.

Naime, Novalić se koristio zvaničnim parametrima koji se koriste i u Evropskoj uniji kada su u pitanju cijene proizvoda i usluga. Radi se o indeksu potrošačkih cijena koji predstavlja mjeru promjena cijena proizvoda i usluga koje rezidentna domaćinstva kupuju radi zadovoljenja svojih ličnih potreba. Indeks potrošačkih cijena se koristi kao mjera inflacije, za usklađivanje cijena rada i zarada, penzija, socijalnih davanja …

Novalić je zapravo tek pojasnio da potrošačka korpa kao relevantan podatak ne postji, niti u EUROSTATU niti u našoj statistici.

– Ona je proizvoljna, mislim da je sindika lansirao i ona se u svijetu uopšte ne koristi. Koristi se index potrošačkih cijena i njemu je uokvireno 556 proizvoda, od Brisela do nas, svi koristimo iste metode, naveo je Novalić i dodao:

– Po tome, deformaciju u javnom porostoru u posljednje vrijeme prozivodi povećanje cijene ulja od 37 posto i piletine. Međutim, u isto vrijeme krompir je jeftiniji 40 posto ili gorivo je jeftinije 10 pfeninga nego 2019. godine.

Na konstataciju novinara da 100 KM ove godine i 100 KM 2018. godine nemaju istu vrijednost, Novalić je odgovorio:

– Zavisi šta kupujete. Ako kupujete ulje umjesto 100 litara kupićete 63. Ako kupujete gorivo, kupićete ga 10 posto više.

Premijer FBiH je iznio zvanični podatak da je u zadnjih šest godina indeks potrošačkih cijena narastao 3,5 posto, a da su plate su za vrijeme ove Vlade FBiH narasle 20 posto.

– Od 2019. godine kada je plata bila 911 KM do sada, rast je 88 KM. Ali ukupno od 2016. godine rast je 165 KM, to je najveći rast plata u poslijeratnom periodu, rekao je Novalić.

Ipak, dio medija i javnosti u fokus je samo stavila jednu rečenicu izjave o ulju, ne samo bez pojašnjenja šireg konteksta o kojem je govorio Novalić, već i cenzurisanjem ostatka intervjua u kojem se govori o indeksu potrošačkih cijena, istovremenim povećanju i padu cijena određenih proizvoda i uporedbi sa činjeničnim rastom plata.