BiH gubi cijele generacije mladih u dijaspori

Dobra integracija u njemačko i druga društva u kojima žive građani BiH u dijaspori, odlično poznavanje njemačkog i drugih jezika zemalja u kojima žive, adekvatno obrazovanje – uslov su dobre perspektive građana BiH koji žive u SR Njemačkoj i drugim evropskim i svjetskim zemljama, posebno mladih, ali je očuvanje maternjeg jezika, kulture, običaja i veza […]

Dobra integracija u njemačko i druga društva u kojima žive građani BiH u dijaspori, odlično poznavanje njemačkog i drugih jezika zemalja u kojima žive, adekvatno obrazovanje – uslov su dobre perspektive građana BiH koji žive u SR Njemačkoj i drugim evropskim i svjetskim zemljama, posebno mladih, ali je očuvanje maternjeg jezika, kulture, običaja i veza sa domovinom kao i bolja organizovanost naša moralna obaveza i uslov opstanka kao naroda, najvažniji je zaključak sa sastanka rukovodstva i aktivista Saveza dopunskih škola BiH koji je u nedjelju, 2.04.2017. godine održan u Stuttgartu.

Iz podnešenih izvještaja o radu dopunskih škola BiH na sastanku u Stuttgartu jasno se dalo zaključiti da je sve teže raditi u dopunskim školama BiH, da aktivisti BiH i nastavnici ulažu ogromne napore da opstanu dopunske škole BiH i da, osim u nekoliko gradova, slabi interes građana za upisom djece u dopunske škole na maternjem – bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, da je sve više djece i mladih kojima su spomenuti jezici strani, što prijeti da BiH u skoroj budućnosti izgubi cijele generacije.

Najčešće navođeni razlozi za to su što Bosna i Hercegovina kao država nije regulisala oblast dopunskog obrazovanja na maternjem jeziku djece svojih građana u dijaspori, što se nadležni u BiH, prije svih Ministarstvo civilnih poslova i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH godinama indolentno odnose na zahtjeve dijaspore da reguliše ovu oblast, što nema adekvatne, a u mnogim slučajevima nikakve saradnje DKP-a BiH sa građanima i asocijacijama građana BiH u dijaspori, na koju se čak ozbiljno ne gleda ni kao potencijalnog i stvarnog investitora u BiH.

Da ne govorimo o animiranju građana da se bolje organizuju i budu uvezani. Toga jednostavno – nema. Građani su razočarani maćehinskim odnosom matične države, na što se ukazuje godinama, a rijetki uspješni klubovi i udruženja opstaju samo zahvaljujući entuzijazmu pojedinaca.

Jedan od razloga brze asimilacije je i indolentan odnos samih građana BiH u dijaspori koji ne shvataju značaj očuvanja svog jezika i identiteta i koje ne zanimaju nikakve veze sa domovinom. Ima slučajeva da roditelji ispisuju djecu iz škole zbog 10 eura koje trebaju platiti mjesečno da bi se pokrili troškovi nastavnika i kopiranja. Da apsurd bude veći ima i onih koji se „hvale“ što im djeca nisu u stanju da ostvare jezičku komunikaciju sa roditeljima i rodbinom u domovini.

Kao pozitivan primjer posebno su pohvaljeni aktivisti Saveza dopunskih škola BiH u Minhenu, Mannheimu, Stuttgart-Feuerbachu, Rottenburgu, Hamburgu i Gaggenau, zahvaljujući kojima uspješno djeluju dopunske škole BiH na bosanskom jeziku u ovim gradovima, a broj djece polaznika se povećava.

Na sastanku u Stuttgartu data je puna podrška predstavnicima mladih Saveza koji će narednih dana u Danskoj učestvovati u drugom dijelu programa ERASMUS+, ekipi iz Njemačke koja će učestvovati na SP dijaspore BiH u malom fudbalu u Holandiji, od 19. do 21 maja 2017. godine, kao i članovima rukovodstva Svjetskog saveza dijaspore BiH koji će uzeti učešće na sastanku GO SSD BiH u Sarajevu, od 21. do 23.04.2017. godine, prenosi BHDINFODESK.