IAKO JE ČOVIĆ UPUTIO ZAHTJEV 2020. GODINE: Komšić sada populistički zatražio kandidatski status za BiH u EU

U nastavku donosimo tekst pisma koje je Komšić uputio Charlesu Michelu, predsjedniku Vijeća Evropske unije, Ursuli von der Leyen, predsjednici Evropske komisije, Josepu Borrellu, komesaru EU za vanjsku i sigurnosnu politiku te Oliveru Varhelyju, komesaru za susjedsku politiku i proširenje.

Pismo evropskim čelnicima ne mora u praksi označavati nikakvu posebnu proceduru, ali treba istaći da BiH na ovaj način želi iskoristiti novonastale geopolitičke tokove i od EU isposlovati, odnosno zamoliti za ubrazniji put ka željenom punopravnom članstvu.

Tekst pisma:

Poštovane ekselencije,

U prethodnom periodu, ispunjavajući dio obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), koje se tiču usklađivanja naše vanjske politike s vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije, Bosna i Hercegovina se pridružila svim EU mjerama usmjerenim protiv onih koji su izvršili napad na suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine.

Posebno želim istači da je to kontinuitet stava Predsjedništva Bosne i Hercegovine od 2014. godine, kojim se osuđuje aneksija Krima od Rusije, čime je narušen teritorijalni integritet Ukrajine i izvršen direktan udar na njen suverenitet. Dozvolite da u ime građana Bosne i Hercegovine, zajedno s brojnim drugim zemljama, opasnu političku i vojnu aktivnost Rusije ocijenim neprihvatljivom, posebno jer se takva politika nalazi izvan normi međunarodnog javnog prava i njegovih važećih akata, kao što je to Povelja Ujedinjenih nacija.

U ovo vrijeme, kada jedna velika zemlja, koristeći svoje vojne potencijale, nastoji zauzeti i sebi potčiniti susjednu zemlju, više nego ikada je potrebno evropsko jedinstvo i jasan signal da je Zapadni Balkan dio Evrope, a države koje ga čine neupitne buduće članice EU. Ta vizija Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji počiva na Strategiji vanjske politike Bosne i Hercegovine.

Imajući u vidu navedeno, smatrajući kako smo svi zajedno u situaciji da sagledamo sve buduće političke i sigurnosne aspekte u Evropi, slobodan sam vas zamoliti da u okviru institucija Evropske unije stavite u razmatranje mogućnost dodjeljivanja kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini.

Potpuno sam svjestan kako je Evropska komisija u svom Mišljenju o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji istakla 14 ključnih prioriteta koji imaju za cilj dovođenje zemlje u sposobnost da ostvari kandidatski status, a onda nakon obavljenog pregleda napretka otvori EU pregovarački proces po klasterima i novoj metodologiji. Dio ključnih prioriteta je ostvaren, dok drugi dio, nažalost, još uvijek nije.

Međutim, ako uzmemo u obzir da bi se dodjelom kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini stvorio novi ambijent i dala još jedna potvrda o nepodjeljivosti i suverenosti moje zemlje, onda bi to svakako imalo svoj niz pozitivnih efekata na ukupnu sigurnost i stabilnost Bosne i Hercegovine, a time i cjelokupnog regiona Zapadnog Balkana.

Naravno, kandidatski status ne znači i automatsko pokretanje pregovaračkog procesa. To ostavlja dovoljan period vremena da se nakon obavljenog pregleda napretka istaknu uvjeti kojim bi se Bosna i Hercegovina dovela u stanje da kvalitetno i bez unutarnjih blokada uđe u proces pregovora s Evropskom unijom ispunjavajući kriterije iz Kopenhagena. U tom periodu treba učiniti niz reformi, kako bi Bosna i Hercegovina bila osposobljena za pregovarački proces. Među njima su svakako reforma ustava, odnosno političkog sistema u cilju postizanja demokratizacije društva i standarda ljudskih prava. Ključno je otkloniti sve etničke podjele koje uzrokuju različite političke blokade, kako bi državne institucije mogle dovoljno brzo i efikasno obavljati svoj reformski posao.

Koristim ovu priliku da vam se još jednom zahvalim na saradnji i razumijevanju.