OMER ČEVRA / ANALIZA: Klizimo li u haos?

Piše: Omer Čevra Jedna svjetski nagrađivana historičarka napisala je kako je ”primarni zakon diplomatije ostaviti prostora za pregovore” te da su ”istinski državnici osobe koje su spremne u djelo provesti nepopularne reforme, riskirajući svoju političku budućnost da bi stvorili temelj za dugoročan razvoj, stabilnost i prosperitet jedne države”. U bošnjačko-bosanskom političkom prostoru govoriti javno o […]

Piše: Omer Čevra

Jedna svjetski nagrađivana historičarka napisala je kako je ”primarni zakon diplomatije ostaviti prostora za pregovore” te da su ”istinski državnici osobe koje su spremne u djelo provesti nepopularne reforme, riskirajući svoju političku budućnost da bi stvorili temelj za dugoročan razvoj, stabilnost i prosperitet jedne države”.

U bošnjačko-bosanskom političkom prostoru govoriti javno o tzv. hrvatskom pitanju nije pretjerano popularno.

Građani žrtve

Afirmacija tog pitanja kao ozbiljnog problema, koji kao omča oko vrata Bosne i Hercegovine u proteklih petnaestak godina doslovno davi bošnjačko-hrvatske odnose u FBiH i generira stanje neprekidne političke i institucionalne krize, nerijetko ishodi populističke reakcije aktera, koji zbog vlastitih interesa a priori odbijaju dijalog, proglašavajući “izdajnicima” sve koji su za dijalog, iz razloga što, u kontekstu međunacionalnih, ustavnih i unutardržavnih odnosa, hrvatsko pitanje okarakteriziraju kao “nepostojeći problem”.

Rezultat takvog neracionalnog pristupa i neodgovornog ophođenja prema državi su potpuna institucionalna neefikasnost, nestabilnost i, generalno, opći haos, a čega su žrtve uvijek i isključivo građani. Iako su izbori završeni prije tri godine, novi saziv Vlade FBiH još nije formiran, a ukoliko se ne iznjedri zakonski ili ustavni model koji će trajno riješiti “(ne)postojeće” hrvatsko pitanje, veliki je upitnik hoće li ikad uopće i biti formirana.

Politika zaleđivanja ili guranja pod tepih nedovršenih odnosa zasigurno će ovu državu usmjeriti u eksplozivniju krizu i sve neizvjesniju budućnost. Na to je, među rijetkima, prije tačno deset godina ukazivao predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić. On je prvi bošnjački političar koji je javno upozoravao na štetnost i dugoročne posljedice po BiH ukoliko se nastavi s politikom koja će inžinjeringom nastojati eliminirati jedan narod iz učešća u vlasti.

Lažni patriotizam

Njegovi tadašnji pozivi i apeli na dijalog, kako bi se profiliralo optimalno bošnjačko-hrvatsko rješenje i relaksirali odnosi, naišli su na žestok otpor onih struktura koje tri decenije jašu na valu sukoba i lažnog patriotizma. Zato je dobro što je Elmedin Dino Konaković već nekoliko puta istakao da on nije spreman biti dio priče koja će intencionalno kreirati sukobe i podržati narativ prema kojem brojniji narod treba manje brojnijima birati njihove predstavnike.

Današnje haotično stanje u FBiH direktno je vezano za svjesno dugogodišnje potcjenjivanje ovog stvarnog i nezaobilaznog problema, čiji su pipci počeli viriti ispod rubova tepiha nedovršenog sukoba.

Država za političke elite

Korona kriza je, također, na najstrašniji mogući način ogolila neefikasnost i haos, jer se pokazalo da se građani ne mogu osloniti na državu, da je ona rezervirana isključivo za političke elite.

Dok se oni u strogoj tajnosti po Turskoj, Hrvatskoj ili Srbiji vakcinišu, građani su prepušteni sami sebi, a njihov javašluk, bezobzirnost i nekompetentnost bukvalno plaćaju svojim životima!