Prerađivačka industrija traži subvencije za izvoz: Šiju odjeću za bogate, a plate im nikakve
Naša prerađivačka industrija učestvuje sa 85 odsto u ukupnom izvozu i zapošljava više od petine radnika, ali ovi impresivni rezultati se, ipak, ne odražavaju u toj mjeri na zaposlene. Prosječna plata u ovoj industriji koja zapošljava najviše radnika, gotovo 55.000, je oko 200 maraka ispod republičke prosječne plate i trenutno iznosi 656 maraka. Predstavnici sindikata […]
Naša prerađivačka industrija učestvuje sa 85 odsto u ukupnom izvozu i zapošljava više od petine radnika, ali ovi impresivni rezultati se, ipak, ne odražavaju u toj mjeri na zaposlene.
Prosječna plata u ovoj industriji koja zapošljava najviše radnika, gotovo 55.000, je oko 200 maraka ispod republičke prosječne plate i trenutno iznosi 656 maraka.
Predstavnici sindikata i poslodavci u prerađivačkoj industriji Srpske imaju identično mišljenje o tome zašto je to tako – riječ je o industriji koja je oslonjenja na izvoz posredstvom lon poslova.
“Cijela kožarsko-tekstilna industrija zavisi od izvoza, nažalost ne gotovog proizvoda. Nijedan brend nije domaći već strani jer se rade isključivo lon poslovi. Nama iz inostranstva dođe repromaterijal uključujući i kutije, a mi njima fakturišemo svoj rad i jeftinu električnu energiju” – kaže predsjednik Sindikata tekstila, kože i obuće Danko Ružičić.
Da nema takvih poslova, kako kaže, sigurno u kožarskoj industriji ne bi radilo oko 11.000 radnika. On ističe da se ipak dešavaju pozitivni pomaci. Primjera radi, prosječna plata u ovom sektoru 2016. godine bila je, kako kaže, 490 KM, a prošle 527 KM.
Dodaje da je potez Vlade sa povećanjem neoprezivog dijela dohotka kako bi svima plate bile veće za bar 30 KM dobar početak.
“Prije su poslodavci govorili radnicima da ako neko neće da radi, da ima ko hoće i imali su bukavalno spisak ljudi koji su htjeli da rade. Sada nije tako, jer radna snaga odlazi i sada poslodavci pitaju nas sindikalce da li mi možda znamo nekog ko bi radio” – ilustruje Ružičić.
Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić kaže da kod Vlade zagovaraju subvencije koje su postojale ranije – subvencije za izvoz.
“Najveći broj naših proizvoda završi na ino tržištu. Mi imamo fiksni kurs konvertibilne marke, što je veoma štetna odredba za privredu. Tržni lanci nama prodaju tuđu robu i ino proizvođači ovde imaju zagarantovanu cijenu robe i baš ga briga da li je robu prodao za mjesec ili za godinu dana. S druge strane, mi nismo konkurentni na ino tržištu jer imamo stabilan zagarantovan kurs. Naravno, ta politika može da funkcioniše, ali onda moraju postojati mjere stimulacije izvoznika” – poručuje Škrebić.
Kaže da je ranije država izdvajala 20 miliona KM za izvoz.
“Potrebno je opet uvesti te subvencije, ali da dobiju oni koji zaslužuju, a ne da to pojedinci zloupotrebljavaju” – navodi Škrebić.
Po posljednjim podacima Direkcije za ekonomsko planiranje BiH, u prvom kvartalu ove godine nastavljen je rast fizičkog obima industrijske proizvodnje u nešto jačem intezitetu u odnosu na prethodnu godinu. Povećanje je iznosilo oko pet odsto, od čega prerađivačka industrija ima rast od tri odsto.
Izvor: banjaluka.com / srpskainfo.com
Komentari