Nezavisni informativni portal od naroda za narod Srijeda 22.03.2023.
Narod.ba
Narod.ba
  • Narod.ba
  • (current)
  • POLITIKA
  • BIZNIS
  • LIFESTYLE
    • NAJNOVIJE
    • HRANA I ZDRAVLJE
    • LJUBAV I SEKS
    • MODA I LJEPOTA
    • OBITELJ I DOM
  • DIGITAL
  • SPORT
    • NAJNOVIJE
    • NOGOMET
    • KOŠARKA
    • ODBOJKA
    • RUKOMET
    • OSTALO
  • DIJASPORA
  • ZANIMLJIVOSTI
  • OTKRIJ BIH

Banjalučanin uspješan u Švedskoj: Od izbjeglice do gradonačelnika Borgholma

Dijaspora 17. Septembra 2018.
0
Ilko Ćorković, prijeratni banjalučki mašinski tehničar, obezbijedio je drugi mandat na čelu Borgholma, švedskog gradića sa 11.000 stanovnika, koji se nalazi na ostrvu Oland u Baltičkom moru. Rođen i odrastao u Ramićima, kod Banjaluke, Ilko je ovaj grad napustio u decembru 1992. godine i otišao u Švedsku, gdje je 1997. godine upisao fakultet, koji je […]
Foto: Haber.ba

Ilko Ćorković, prijeratni banjalučki mašinski tehničar, obezbijedio je drugi mandat na čelu Borgholma, švedskog gradića sa 11.000 stanovnika, koji se nalazi na ostrvu Oland u Baltičkom moru.

Rođen i odrastao u Ramićima, kod Banjaluke, Ilko je ovaj grad napustio u decembru 1992. godine i otišao u Švedsku, gdje je 1997. godine upisao fakultet, koji je završio u roku i od 2000. godine počeo da radi u poreskoj upravi.

“Pohađao sam Osnovnu školu u Dragočaju i završio Metalsku u Banjaluci, zanimanje mehaničar mašina. Radio sam u tvornici gume ‘Sintetik’ u Ramićima, 100 metara od naše kuće gdje smo živjeli”, priča Ćorković za “Nezavisne”, dodajući da je odrastao uz “raju sa UNIS-a” i uz fudbal.

Do početka rata ovaj Banjalučanin, koji danas upravlja gradićem u Švedskoj, igrao je u OFK Krajišnik iz Ramića, a kasnije nakon odsluženog vojnog roka u FK Polet iz Dragočaja, gdje je igrao sve do početka rata, kada je i napustio Banjaluku, u koju danas dođe povremeno da obiđe kuću, očev grob i da se vidi sa prijateljima iz djetinjstva. Fudbal mu je, kako kaže, puno pomogao u adaptaciji i ulasku u švedsko društvo s obzirom na to da je uspješno igrao za nekoliko klubova u kojima je stekao mnogo prijatelja.

“U početku u Švedskoj sam radio sve poslove – prao suđe u jednom hotelu, čistio stubišta, u jednom kampu sam čistio toalete i održavao zelene površine. Poslije sedmogodišnjeg boravka završio sam ekonomski fakultet, magistarski nivo, a odmah poslije završenog fakulteta dobio posao u poreskoj upravi, gdje sam radio sve do 2014. godine”, priča Ilko, dodajući da je te 2014. godine prvi put postao gradonačelnik Borgholma, prenose https://www.nezavisne.com

Na posljednjim izborima, koji su održani 9. septembra, lista socijaldemokrata, koju je predvodio Ilko, osvojila je 34 odsto glasova, što mu je osiguralo i drugi mandat na čelu ovog gradića sa 11.000 stanovnika, čiji je budžet nešto veći od 60 miliona evra.

Na pitanje otkud Banjalučanin u švedskoj politici, kaže da je oduvijek bio zainteresovan za društveni razvoj i da se stalno brinuo za stvaranje društva u kojem su svi ljudi isto vrijedni i sa istim mogućnostima da ostvare svoje snove.

“Švedska je jedna fantastična zemlja, gdje svi ljudi imaju šansu za napredak”, priča Ilko, ističući da su građani jako zadovoljni, između ostalog i servisom vlasti, te da društvo jako dobro funkcioniše bez mita i korupcije.

Kao i u ostatku Evrope, tokom kampanje na posljednjim izborima u Švedskoj dosta riječi je bilo o izbjeglicama, a kako kaže Ilko, kao humanista i istinski socijaldemokrat, uvijek želi pomoći ljudima u nevolji. Ponosan je na sve što su Švedska i Borgholm učinili za izbjeglice iz Sirije.

“Radujem se kad vidim da su mnoge izbjeglice našle svoje mjesto u švedskom društvu”, ističe Ilko.

Kako kaže, političku situaciju u BiH ne prati baš puno, ali se nada da će mržnja između naroda da prestane te da će buduće generacije živjeti u slozi i prijateljstvu jer se samo tako može ostvariti napredak i sigurna budućnost.

Iz Banjaluke mu jako nedostaju drugovi iz djetinjstva i, kako ističe, raja sa UNIS-a, zatim nedjeljne utakmice Poleta i Krajišnika, ali i večernji izlasci u “Mornar”, “Galeb”, a često se sjeća i igranki u Dragočaju, Zalužanima i Mišinom Hanu.

“Bio sam veliki i strastveni navijač Borca i često sam posjećivao Gradski stadion”, zaključuje Ilko.

Izvor: Haber.ba

0 SORTIRAJ KOMENTARE

Komentari

NAPOMENA - Portal narod.ba zadržava pravo da obriše neprimjerene komentare bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije portala narod.ba.
NEWSLETTER
Obećavamo da nećemo otkrivati vašu email adresu i možete se odjaviti bilo kada!

Iz iste kategorije

Dijaspora

BAJRAMSKA KORONA: Na Floridi Bosanci slave

href="https://www.narod.ba/dijaspora/bajramska-korona-na-floridi-bosanci-slave">
3. Augusta 2020.
Dijaspora

BAJRAMSKA KORONA: Na Floridi Bosanci slave

U našoj rubrici “dijaspora” nastavljamo da objavljujemo priče naših građana koji su se zbog rata ili poslijeratne neimaštine našli širom svijeta. Ovj put su nam se obratili iz Džeksonvila, Floride u Sjedinjenim američkim državama. Trideset hiljada bh. progninka izgleda da se poprilično pripitomilo u tom toplom gradu sa bijelim plažama i tirkiznim morem. Prije godinu […]

0 0
Dijaspora

Mladi Bosanci u Austriji njeguju svoju tradiciju i kulturu

href="https://www.narod.ba/dijaspora/mladi-bosanci-u-austriji-njeguju-svoju-tradiciju-kulturu">
14. Septembra 2018.
Dijaspora

Mladi Bosanci u Austriji njeguju svoju tradiciju i kulturu

Narodna nošnja i stari običaji za mnoge mlade u Bosni i Hercegovini, ali i dijaspori, pripadaju prošlim vremenima. Ali, ne i za mlade Bosance u Austriji. Iako većina njih nije rođena u našoj zemlji, mladi u Inzbruku s oduševljenjem njeguju bh. folklornu tradiciju i kulturu. Dževad Husaković, predsjednik i koreograf folklorne grupe u Sportsko-kulturno-umjetničkom društvu […]

0 0
Dijaspora

Dijaspora lani poslala 2,61 milijardu KM u domovinu

href="https://www.narod.ba/dijaspora/dijaspora-lani-poslala-261-milijardu-km-u-domovinu">
13. Augusta 2018.
Dijaspora

Dijaspora lani poslala 2,61 milijardu KM u domovinu

Novčane doznake iz dijaspore iznosile su u prošloj godini 2,61 milijardu KM, što je za sedam posto više nego 2016., navodi se u izvještaju Centralne banke BiH (CBBiH). – Od 1998., najveći iznos doznaka zabilježen je 2007., kad je na račune građana uplaćeno 2,77 milijardi KM, a odmah nakon toga, 2008., kad je u BiH […]

0 0
Podijeli ovaj članak! Podijeli ovaj članak!

Narod.ba je nezavisni online portal s ciljem pravovremenog i objektivnog informiranja javnosti o događanjima iz BiH, regije i svijeta.

Prijavi se na naš newsletter

Obećavamo da nećemo otkrivati vašu email adresu. Možete se odjaviti putem maila u bilo kom trenutku

  • Kontakt
  • Marketing
  • Impressum

© 2023 Narod.ba - Sva prava zadržana

[ajax_register]

Create Account



[ajax_login]

Log In Your Account



Lajkujte narod.ba