Da li znate: Zašto se naša prezimena završavaju na “ić”?!
Većina ovdašnjih porodica nosi prezime po nekom od svojih predaka iz XIX vijeka. Prezime ili porodično ime, rođenjem nasljeđujemo od predaka. Uz ime koje nam daju na rođenju i koje predstavlja našu ličnost i nas same, prezime označava porijeklo, korijene i tradiciju. Prezime je nastalo u drugoj polovini XIV vijeka. Srpska prezimena su uglavnom nastajala […]
Većina ovdašnjih porodica nosi prezime po nekom od svojih predaka iz XIX vijeka.
Prezime ili porodično ime, rođenjem nasljeđujemo od predaka. Uz ime koje nam daju na rođenju i koje predstavlja našu ličnost i nas same, prezime označava porijeklo, korijene i tradiciju.
Prezime je nastalo u drugoj polovini XIV vijeka. Srpska prezimena su uglavnom nastajala tako što se nastavak -ić, -ev ili -ov dodavao imenu oca, majke, djede ili nekoj drugoj osnovi.
Sufiks “ić” je slovenski deminutiv čija je osnovna uloga u stvaranju patronima i matronima:
Patronim označava da je prezime nastalo od oca (npr. prezime Jovanović je nastalo od imena Jovan na koje je dodat nastavak “ov” što označava pripadnost i na kraju je pridodat deminutivni nastavak “ić” što znači maleni ili mladi).
Matronim označava prezime nastalo od majke (npr. prezime Sarić – u ovom slučaju se na ime samo doda nastavak “ić”)
Većina ovdašnjih porodica nosi prezime po nekom od svojih predaka iz XIX vijeka. Uzrok ovoj pojavi leži u činjenici da su se prezimena kod nas, do druge polovine XIX vijeka, mijenjala iz generacije u generaciju, tako da je većina stanovništva nosila prezime po imenu oca. Tako se dešavalo da u jednoj kući tri različite generacije imaju tri različita prezimena. U to vrijeme, stara, rodovska prezimena bila su mahom u manjini. Godine 1851. knez Aleksandar Karađorđević je donio ukaz o nepromjenljivosti prezimena, čime je u većoj mjeri zaustavljen proces mijenjanja istih.
Komentari