Prof. Mirsad Isaković za „Deutsche Welle“: Nedopustivo je da BiH koja vapi za IPA sredstvima, sredstva tako propadaju!
U prva dva mjeseca ove godine, prema podacima bosansko-hercegovačke Službe za poslove sa strancima, na području Bihaća i Sarajeva “locirano je i pod nadzor Imigracijskog centra Službe u Istočnom Sarajevu stavljeno šest migranata iz Afganistana od kojih se pet dovodi u vezu s međunarodnim terorizmom, dok se šesti migrant dovodi u vezu s krijumčarenjem migranata […]
U prva dva mjeseca ove godine, prema podacima bosansko-hercegovačke Službe za poslove sa strancima, na području Bihaća i Sarajeva “locirano je i pod nadzor Imigracijskog centra Službe u Istočnom Sarajevu stavljeno šest migranata iz Afganistana od kojih se pet dovodi u vezu s međunarodnim terorizmom, dok se šesti migrant dovodi u vezu s krijumčarenjem migranata i organiziranim kriminalom”.
Osumnjičeni su, kako navode iz Službe, locirani na osnovi “poduzimanja pojačanih mjera i radnji profiliranja sigurnosno-interesantnih osoba među migrantima te kroz suradnju i razmjenu informacija Službe s domaćim i međunarodnim partnerima, prvenstveno kroz razmjenu biometrijskih podataka”.
Iz Službe za poslove sa strancima se nadaju da će do kraja ožujka ove godine uz pomoć međunarodne donacije nabaviti biometrijsku opremu, koja će dodatno pomoći u efikasnijem otkrivanju osoba koje bi se mogle dovesti u vezu s terorističkim aktivnostima.
Trenutno, većinom na području Krajine, ali i u prihvatnim centrima u Sarajevu i Mostaru boravi oko 4.000 migranata. Vlasti u BiH su zabrinute zbog financijskih, ali i sigurnosnih aspekata toga stanja, budući da se dolaskom proljeća i toplijeg vremena očekuje i povećanje broja migranata.
Najbrojniji su, prema podacima UNHCR-a, državljani Sirije, Pakistana i Iraka, ali i Irana, Alžira, okupiranih palestinskih područja, Afganistana… Njih 1.567 prošle je godine podnijelo zahtjev za azil u BiH, premda se pretpostavlja da se ne namjeravaju zaista zadržati u BiH.
EU pomoć za migrante iz IPA-fondova
Ministar sigurnosti BiH izražava zabrinutost zbog nedostatka praktične pomoći EU-a u svladavanju trenutne situacije s migrantima. Istovremeno dodaje da EU pomaže financijski, pa je prošle godine za pomoć u svladavanju migrantske situacije u BiH izdvojio oko 10 milijuna eura, a za ovu godinu, po njegovim riječima, planira izdvojiti oko 13 milijuna eura od čega bi dva milijuna bila izdvojena za podršku i opremanje sigurnosnih agencija u BiH, a preostalih 11 milijuna eura za troškove smještaja, ishrane i liječenja migranata.
On naglašava da će sredstva biti izdvojena iz pristupnih fondova za napredak BiH k EU-u, odnosno IPA-fondova, što bi se, po njegovom mišljenju moglo odraziti na neke druge sektore.
Iz Delegacije EU-a u Sarajevu potvrđuju da se planira izdvojiti 13 milijuna eura za “dodatnu pomoć BiH u upravljanju migracijama”, te da točan iznos i aktivnosti koje će biti financirane tek trebaju biti precizirane. Točno je da se radi o sredstvima iz IPA-fondova, no u odgovoru za Deutsche Welle poručuju da razloga za brigu nema, jer se “ova pomoć neće odraziti na financiranje ostalih sektora”.
Zaboravljeni IPA-fondovi
Kako za Deutsche Welle kaže Mirsad Isaković, profesor na ekonomskim fakultetima u Travniku i Tuzli, jedan od autora knjige “IPA programi u funkciji regionalnog razvoja BiH”, BiH je okarakterizirana kao zemlja koja je najmanje koristila IPA-fondove, svega 5,7 posto. Problem je, naglašava Isaković, “u samom pristupu korištenju IPA-fondova”.
“Koliko vodimo računa o tome najbolje govori činjenica da i budžeti državne, pa i svih drugih, nižih razina vlasti, nisu nigdje predvidjeli i sudjelovanje BiH u projektima gdje se konkurira za IPA-programe, što je jedna potpuna anarhija”, smatra Isaković objašnjavajući da je “nedopustivo da u BiH, koja vapi za sredstvima, sredstva tako prolaze”, a radi se o sredstvima namijenjenim za razvoj države, za dostizanje europskih vrijednosti i sve ono što bi BiH trebalo približiti EU-u.
Sredstva koja EU planira izdvojiti za pomoć u upravljanju migracijama u BiH, koja će biti dodijeljena iz IPA-fondova, kaže Isaković, neće utjecati na namjenska sredstva iz IPA-fondova za BiH, budući da će, kako kaže, biti izdvojena iz Programa mediteranske suradnje, a koja su mogla biti dodijeljena bilo kojoj zemlji na tzv. Balkanskoj ruti.
“To što je nama namijenjeno za određene stvari, kao što su poljoprivreda, prometna infrastruktura, prekogranična suradnja… mi moramo napraviti programe da bismo to dobili”, naglašava Isaković, a za izradu takvih programa, dodaje, potrebne su edukacije, “jer u BiH to više nitko ne radi”.
BiH treba biti zahvalna EU-u, zaključuje Isaković, “što ulaže u BiH, što pomaže, jer su oni svjesni da mi svojim novčanim potencijalom ne možemo ljudima (migrantima, op.a.) omogućiti normalan boravak u izbjegličkim kampovima, prehranu, smještaj…”.
Izvor: Deutche Welle
Komentari